(Fantomska) tri milijuna eura

Ne igrajte se s Prijestolnicom! Istražili smo pozadinu priče o financiranju projekta Rijeka EPK

Jasmin Đečević

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Nedavne izjave župana Zlatka Komadine neočekivano su otvorile pitanje financiranja dijela programa unutar projekta EPK-a u segmentu tri milijuna županijskih eura upisanih u Knjizi prijave. Je li riječ o stvarnom neznanju ili politikantstvu, ne znamo, no zato smo se pozabavili činjenicama



RIJEKA Projekt Europske prijestolnice kulture već je nebrojeno puta na lokalnoj, regionalnoj pa i državnoj razini proglašavan iznimno važnim, kompleksnim pa čak i potencijalno »revolucionarnim« u smislu onoga što bi mogao donijeti, pogotovo Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. O tome kolika je realna transformativna snaga kulture općenito pa tako i samog EPK-a, koji izlazi iz okvira kulturnog projekta, kao i o tome koliko je dobar ili loš riječki projekt, može se danima raspravljati, no ono oko čega rasprave ne bi trebalo biti jest jasna i »bez fige u džepu« oprijedijeljenost i posvećenost svih uključenih, pogotovo onih najodgovornijih, da projekt bude najbolji što može biti.


Nedavni skup načelnika i gradonačelnika s područja Primorsko-goranske županije sa županom Zlatkom Komadinom pomalo neočekivano je otvorio pitanje financiranja dijela programa unutar EPK-a te stvorio dojam da se ne zna tko bi trebao platiti dio programa vezanih uz pravce 27 susjedstava i Lungomare. Je li riječ o stvarnom neznanju ili politikantstvu, možemo samo nagađati, odnosno o tome govoriti na temelju dojma, stoga umjesto dojmom pozabavimo se činjenicama.


U Knjizi prijave na temelju koje je Rijeka dobila titulu, financiranje programskog dijela, odnosno operativnih troškova taksativno je u eurima navedeno ovako: sredstva iz državnog proračuna 10.000.000 (36,59%), Grad 10.327.000 (37,79%), Županija 3.000.000 (10,98%), EU 3.000.000 (10,98%), drugo 1.000.000 (3,66%), što sve skupa daje brojku od 27.327.000 eura. Treba naglasiti da u ovo nije uključeno financiranje infrastrukture, već isključivo programa. Knjigu prijave ovdje spominjemo jer je ona za Europu, koja nam je titulu i dala, svojevrsno »sveto pismo« projekta. Svaka promjena u odnosu na ono što piše u Knjizi prijave dolazi pod stroge kontrolne oči Bruxellesa.





Ako županija odbija financirati projekt u iznosu na koji se obvezala, program će biti za taj postotak skromniji, no i sa i bez PGŽ-a Rijeka će s ponosom nositi titulu EPK-a. No podsjećam da smo još 2014. godine potpisali sporazum o suradnji na ovoj kandidaturi, podsjećam da je župan osobno u srpnju 2017. bio sa mnom i suradnicima na radnom sastanku u Vladi s premijerom i ministrima, gdje smo upravo razgovarali o financijama i obrocima isplata, podsjećam i da je bio na sastanku s ministricom kulture koji je održan u rujnu prošle godine u Rijeci. Iznos od tri milijuna eura za programske aktivnosti nije izmišljen, nego dogovoren s predstavnicima Županije i upisan u prijavnu knjigu kao službeni dokument. I uopće mi nije jasno iz kojih razloga je župan ove obaveze Županije vezane uz financiranje projekta želio prebaciti na gradove i općine u PGŽ. Naime 19 gradova i općina još je u travnju ove godine potpisalo sporazum o suradnji u projektu Prijestolnice kulture i na tom potpisivanju je također bio župan Komadina, i tada ni riječ nije rekao o ovoj iznenada iznesenoj potrebi da gradovi i općine preuzmu i dio financijskih obaveza Županije. Dio ovih gradova i općina izrazio je spremnost da se u projekt uključe i sufinanciranjem pojedinih aktivnosti na svojem području, ali nikada nismo govorili o tome da će preuzeti obaveze Županije.



Dakle u osnovnom dokumentu projekta brojke su jasno navedene, je li moguće da ih je netko tamo ubacio proizvoljno, je li moguće da nitko iz Županije na svim tim silnim sastancima, uključujuće i one s ministricom kulture ili pak premijerom, nije do sada vidio te brojke? Teško. Je li moguće da ima problema u komunikaciji na relaciji Rijeke 2020 – Grad – Županija? Moguće, ali tri milijuna eura, odnosno 22,5 milijuna kuna ne bi se nikako moglo nazvati »šumom« ili problemom u komunikaciji.


Milijun umjesto tri


Da bismo pokušali raščistiti što se točno događa, poslali smo službeni upit Primorsko-goranskoj županiji u kojem će opsegu financirati projekt Europske prijestolnice kulture.


– Primorsko-goranska županija sudjeluje u dva programska pravca u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture: 27 susjedstava i Lungomare. Osim navedenog, UO za kulturu, sport i tehničku kulturu provodi i europski projekt »Putovima Frankopana« ukupne vrijednosti preko 64 milijuna kuna, od čega EU osigurava 47 milijuna kuna, koji je uvršten u Prijavnu knjigu kao investicijski projekt.



Bivši županijski pročelnik za kulturu Valerij Jurešić kaže da pitanje financiranja projekta nije jednostavno.– Istina, u Knjizi prijave, koje sam ja jedan od autora, navode se tri milijuna eura pod stavkom Županija, za operativne troškove, ali u toj knjizi pišu i druge stvari. Titula je dobivena u ožujku 2016., a mi smo u Županiji krenuli već u lipnju s radom na 27 susjedstava, što se financiralo sredstvima PGŽ-a. Bilo je predviđeno da će se ti projekti prijavljivati na brojne natječaje, a osobno sam razgovarao s 20-ak gradonačelnika i načelnika i objasnio što se od njih konkretno očekuje u smislu financiranja. Međutim prije godinu i pol došlo je raskola između PGŽ-a i agencije Rijeka 2020, jer iz agencije nisu htjeli projekt provoditi kako je navedeno u Knjizi prijave. Temeljem obećanja i najava se dobio projekt, prihvaćene su i neke financijske obaveze, ali se onda izvedba projekta promijenila. Da se pratila metodologija koja je bila zacrtana, moglo je biti i više od tih tri milijuna eura, što iz proračuna, što kroz razne natječaje. Nisu napravili ono što su se obvezali niti dopuštali da osnivač, odnosno Županija usmjerava i pomaže u provedbi programa – rezolutan je Jurešić.


U razdoblju od 2016. do 2018. godine PGŽ je projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture sufinancirao s gotovo 4.100.000 kuna. U projekcijama Proračuna za 2019. planiraju se sredstva u iznosu 1.742.000 kuna, a u 2020. g. 1.620.000 kuna. U Proračunskom razdoblju od 2016. do 2020. godine PGŽ za projekt planira osigurati 7.440.000 kuna izvornih proračunskih sredstava, od čega se TD-u Rijeka 2020 d.o.o. planira od 2016. do 2020. isplatiti 4.880.000 kuna.


U ukupno pet godina planiranog sufinanciranja projekta, Primorsko-goranska županija planira u projekt uložiti gotovo milijun eura izvornih proračunskih sredstava. Ustanove u kulturi kojima je osnivač Županija izravno sudjeluju u provedbi pojedinih programskih pravaca te se za provođenje tih aktivnosti također osiguravaju izvorna financijska sredstva u Proračunu Županije.


Primorsko-goranska županija osim ovih direktnih ulaganja, ulaganja kroz ustanove u kulturi kojima je osnivač te sufinanciranje EU projekata koje provodi nadležni upravni odjel, očekuje i uključivanje gradova i općina partnera u »27 susjedstava« te događanja u projektu Lungomare da se aktivno uključe kroz sadržajno i financijsko praćenje programa EPK 2020 na svom području.


Primorsko-goranska županija je spremna i dalje aktivno surađivati na uspješnoj provedbi projekta – navode iz Županije.


Dakle direktno iz proračuna za projekt EPK, PGŽ će uložiti oko milijun eura, što je, podsjetimo, za oko dva milijuna eura manje od iznosa navedenog u Knjizi prijave, što je percipirano kao iznos koji će se izdvojiti iz proračuna Županije.


Pomirljivi tonovi


Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić kaže da smanjenje sredstava, ako bude na razini onoga što je župan Zlatko Komadina najavio u Novom Vinodolskom, neće ugroziti projekt.


– Smanjenje će imati posljedice po pitanju rasprostranjenosti i broja lokacija za Lungomare, odnosno kvalitete programa u 27 susjedstava, ali ne vjerujem da će drastično utjecati na projekt niti da će izazvati neku reakciju iz Europe. Moramo vidjeti točno koliko će ulaganja biti i kakva će biti dinamika. Župan je i u Novom Vinodolskom ponovio da Županija podržava projekt i da je spremna uskočiti ako bude nekih problema – kaže Višnić, priznajući da su u agenciji računali na ta tri milijuna eura iz Knjige prijave, ali ponavlja da je sada najvažnije dogovoriti koliko će zapravo Županija uložiti da bi se program mogao prilagoditi raspoloživim sredstvima. Kaže i da nije nužno da sva sredstva idu preko tvrtke Rijeka 2020.


– Dapače, u projektima poput 27 susjedstava i bolje je da sredstva idu direktno korisnicima da bi se jačali kapaciteti na terenu. Razgovoramo i s jedinicima lokalne samouprave koje će u konačnici same odlučiti koliko mogu uložiti ovisno o njihovim mogućnostima, a ako postoji neki problem pokušat ćemo ga zajedno riješiti – kaže Višnić.



Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar kaže da mu je iznimno stalo do suradnje s Primorsko-goranskom županijom, ne samo na projektu EPK-a nego i šire. – U Županiji ima iznimno puno ljudi s kojima svakodnevno kvalitetno surađujem. Smatram da si Županija ne bi smjela dozvoliti da bude izvan EPK-a, ali ne zato što Gradu Rijeci trebaju financijska sredstva Županije, već zato da Županija kroz EPK stavi u kontekst svoje kulturne prioritete i financira ih, ne zbog Grada Rijeke nego zbog same sebe. Bilo bi mi beskrajno žao ako Županija ne pronađe način kako da kroz projekt EPK-a unaprijedi svoje kulturne projekte i svoju kulturnu politiku – kaže Šarar, pozivajući na suradnju koja je po njemu, »logična i tako prirodna u slučaju Rijeke i PGŽ-a«.


Iz Županije i tvrtke Rijeka 2020 unatoč i dalje nejasnim detaljima o financiranju stižu pomirljivi tonovi, što je u svakom slučaju dobro. Te 2020. godine neće samo Rijeka biti Europska prijestolnice kulture, već će i Hrvatska prvu polovinu godine predsjedavati Europskom unijom, što znači da ćemo definitivno i kao država i kao regija biti pod svjetlima reflektora. Kako ćemo se toj Europi predstaviti, koliko dobrog ćemo iz svega izvući, a koliko ćemo se izblamirati, ovisi prvenstveno o nama. Ako prihvatimo EPK kao priliku da dokažemo i sebi i drugima kako smo sposobni organizirati i uspješno provesti projekt ovakve veličine, da ne moramo uvijek biti »problematični« i prosječno bezvezni, shvatit ćemo da su ulozi poprilično visoki te da politikanstvu i igrama ovdje nema mjesta.


Stoga ako si novinarski tekst smije dozvoliti slanje poruke, ta poruka odgovornima u ovom slučaju glasi: Ne igrajte se s Prijestolnicom, građani Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske to nisu zaslužili.