Mario Hibert podsjeća na primjere progresivnog i aktivističkog bibliotekarstva, ukazujući da biblioteka može biti mjesto subverzivnosti, a važna je i njena uloga u zaštiti intelektualnih sloboda korisnika
RIJEKA » Na poziv Knjižničarskog društva Rijeka predavanje »Kritičko bibliotekarstvo – izazovi i odgovornosti u umreženom društvu« u riječkoj Sveučilišnoj knjižnici održao je dr. sc. Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Na početku izlaganja Hibert je podsjetio da kritičko bibliotekarstvo nije trend novog doba, već je riječ o jednom od osnovnih principa bibliotekarske profesije. Razbijajući stereotipe vezane uz bibliotekare, predavač je govorio o knjižnicama i knjižničarima u kontekstu interneta i novih tehnologija, pozivajući na društvenu odgovornost u javnom prostoru biblioteke.
– Tema kojom se bavim u svom istraživanju je društveno odgovorno, kritičko, progresivno i radikalno bibliotekarstvo. Pitanje je na koji način bibliotekari danas razumijevaju svoj identitet – da li kao instrument kapitalističke ideologije uslužnosti ili kroz aktualizaciju aktivističkih obilježja poziva? Nameće se i pitanje postoji li u vrijeme interneta potreba za bibliotekarom?
Mario Hibert magistar je ljudskih prava i demokracije. Obrazovanje nastavlja 2008. upisujući poslijediplomski doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod nazivom »Kritičko bibliotekarstvo: moguća paradigma informacijskog društva« obranio je 2012. godine. Istražuje problematiku kritičkog bibliotekarstva, umreženog društva, informacijske politike i kiberetike. U koautorstvu je objavio rad o profesionalnoj i društvenoj odgovornosti bibliotekara X generacije za prestižnu američku izdavačku kuću »McFarland«.
U tom kontekstu učenje, znanje i društvena odgovornost bit su knjižničarstva 21. stoljeća, a misija knjižničara je kreiranje znanja u lokalnim zajednicama. Danas bibliotekari više nisu isključivo vezani uz instituciju u kojoj rade, nego uz pomoć novih tehnologija mogu biti dostupni 24 sata, pomažući u distribuciji znanja i izvan radnog mjesta. Na taj način biblioteke i bibliotekari postaju nositelji društvenih promjena – istaknuo je Hibert.
U svom izlaganju on je podsjetio na primjere progresivnog i aktivističkog bibliotekarstva, ukazujući da biblioteka može biti mjesto subverzivnosti, a važna je i njena uloga u zaštiti intelektualnih sloboda korisnika. Jedan od primjera aktivističkog bibliotekarstva je grupa bibliotekara iz New Yorka koja je podržala aktiviste pokreta Occupy Wall Street.
Dio predavanja bio je posvećen društveno odgovornom upravljanju mrežnim informacijama, ljudskim pravima i bibliotekarstvu te propitivanju novih tehnologija na kritički način. Hibert se tijekom izlaganja dotaknuo i tema kao što su digitalna demokracija, kontrola interneta, fantazma komunikacijskog kapitalizma, fetišizacija tehnologije, ekonomija interneta i drugih. Između ostalog, istaknuo je da bibliotekar može reaktualizirati ideju hakerske elite unutar svoga okruženja putem otvorenosti mreže svim korisnicima te približavanjem sadržaja koji nisu zatvoreni i vlasnički.
Mario Hibert naglasio je i da se promjena paradigme ogleda u tome što je sada korisnik u središtu. Bez korisnika, naime, nema ni bibliotekara, a knjižničar postaje svojevrsni vodič kroz labirint znanja.
