Završilo osmo izdanje

vRIsak: Metak zapisan za kraj, ali ne i pogled u budućnost

Davor Mandić

Milan Zagorac, Zoran Žmirić i Kristina Posilović na završnoj večeri »vRIska« / Snimio Marko GRACIN

Milan Zagorac, Zoran Žmirić i Kristina Posilović na završnoj večeri »vRIska« / Snimio Marko GRACIN

Središnje događanje posljednje večeri bilo je predstavljanje nove Žmirićeve knjige –  »Zapisano metkom« – inače njegove prve zbirke poezije. U predstavljanju autoru je pomogla urednica knjige Kristina Posilović i izdavač Milan Zagorac



RIJEKA Osmi riječki sajam knjiga i festival autora završio je, kako i  priliči, riječkim programima. Prošlosubotnju večer fokus sajma prebacio se na Arcu Fiumanu, gdje je prvo predstavljena knjiga poezije Zorana Žmirića »Zapisano metkom«, u izdanju Studija TiM, a potom je održan okrugli stol o riječkim piscima koji su ujedno i glazbenici, da bi sve okončalo DJ-iranjem riječkog rokera i pisca Vlade Simcicha Vave.


No centralno događanje posljednje večeri bilo je predstavljanje nove Žmirićeve knjige, inače njegove prve zbirke poezije. U predstavljanju autoru je pomogla urednica knjige Kristina Posilović i izdavač Milan Zagorac. Večer je uobičajeno duhovito i pripremljeno vodio Enver Krivac, a upotpunili su je pripadnici neformalne književne skupine Ri lit koji su čitali Žmirićevu poeziju.


Ohladiti priču


»Gdje si bio ’91.?« – bilo je prvo Krivčevo pitanje. Odgovor je bio po riječkim klubovima, no nije to baš posve istina, budući da je jedan dio te godine Žmirić ipak proveo na bojišnici, odakle je donio materijala za najmanje dvije knjige: roman »Blockbuster«, objavljen 2009. godine, i »Zapisano metkom«, kao svojevrsnu reziduu materijala koji nije ušao u roman. No ni sam nije znao je li to poezija i ima li to smisla objavljivati. A onda je odlučio rukopis dati Krisitini Posilović, etabliranoj pjesnikinji.




– Lopatom sam joj gurnuo te slike koje su ostale iza »Blockbustera«, motive i dijaloge koji tamo nisu našli mjesta, koje sam stavio sa strane – rekao je Žmirić, objasnivši da pjesme nisu nastajale tada na terenu ’91. i da je bolje da nisu, jer trebalo je »ohladiti priču«. A u Rijeci je to bilo moguće.


Posilović je posvjedočila da su na zbirci dosta radili, da je izbačeno 20-ak posto pjesama te da je nakon pročitanog materijala utvrdila koncept od dviju cjelina – liniju obrane i liniju napada – ali tako da obje dovedu do istog cilja: Žmirićeve filozofije vidljive i u »Blockbusteru« – politike mira.


Uspješan koncept


Zagorac je posvjedočio da je bilo lako raditi sa Žmirićem te da mu je ovo bila jedna od dražih zbirki pjesama na kojima je radio.


Riječkim programima posljednjeg dana »vRIska« utisnut je snažniji riječki pečat manifestaciji koja je ove godine imala odličan i divergentan program predstavljanja lokalnih, hrvatskih, regionalnih i svjetskih autora. Koncept je to koji se pokazao uspješnim, a ako u narednim izdanjima Sajma bude još više volje da se predstavljaju autori koji nemaju nužno veze s V.B.Z.-om, bit će, dakako, još i bolje.


No i ovako, sajam je Rijeci donio nužan knjižni šušur, a bilo je tu svega. Počevši od »Bile noći« na otvorenju, kada su u fokusu, posve pohvalno i opravdano, bili pisci izdavača Hena coma, a onda i riječki bend My Buddy Moose, da se odmah naglasi riječka komponenta.


Drugi od deset dana donio je uvod u V.B.Z.-ov projekt »Europom u 30 knjiga«, koji je u Rijeku doveo i europske literarne zvijezde Johannu Holmstrom, Razvana Radulescua, Emila Andreeva i Aleša Čara.


Prva subota na sajmu donijela je par pojedinačnih predstavljanja knjiga i riječku autoricu Željku Horvat Čeč, a ponedjeljak pak najbolji i najoriginalniji program sajma: prvu javnu zajedničku prezentaciju dvaju pisaca Popovića, oca Ede i sina Svena.


Balkan Express


U danima koji su slijedili programi su se množili, napučivši dane do puknuća, što je boljka svih naših knjižnih sajmova, pa je za nadati se da neće postati i standard »vRIska«, budući da se hoće manje, ali kvalitetnih programa. Hvalevrijedno je i što su priliku za prezentaciju dobili i razni polaznici radionica za pisanje, kao i radionice same.


Četvrtak je opet bio originalan po programima objedinjenim naslovom »Balkan Express«, što je šifra za susrete s piscima iz regije, ovaj put Markom Vidojkovićem, Goranom Samardžićem i Rumenom Bužarovskom, a petak je donio i najveću domaću književnu zvijezdu – Slavenku Drakulić.


Drakulić se predstavila u HNK-u Ivana pl. Zajca, što je uputilo da se ove godine sajam održava na brojnim i najrazličitijim lokacijama dosad. To je također jedna od praksi koje bi valjalo zadržati i u sljedećim izdanjima, obzirom da svaki prostor nosi svoju energiju, pa i publiku, a ne treba zaboraviti i da se time podiže svijest o knjizi u gradu, za koju je gotovo nemoguće ne zapeti.


Barem u vrijeme održavanja sajma. A koliko je sajam bio uspješan u podsjećanju na to da je knjiga vrhunaravni kulturni proizvod, teško je izmjeriti, no ukupan saldo na tržištu knjiga i u areni ideja na kraju sve to ipak jednom pokaže.