Zračna luka

Zadarski model može biti spas za riječki aerodrom

Tihana Tomičić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Načelnici i gradonačelnici cijelog PGŽ-a pozvani da se priključe sufinanciranju udruženog oglašavanja za riječki aerodrom sukladno visini svojih proračuna. Do preseljenja u novu bolnicu riječkom KBC-u treba 22 milijuna kuna, apelirao je ravnatelj Štimac



RIJEKA Direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić i župan Zlatko Komadina pozvali su jučer na susretu u Crikvenici načelnike i gradonačelnike cijelog PGŽ-a da se priključe sufinanciranju udruženog oglašavanja za riječki aerodrom sukladno visini svog proračuna.


Ove godine Hrvatska turistička zajednica podiže prag svog ulaganja na 6 milijuna kuna, a od Županije, gradova i općina te lokalnih turističkih zajednica očekuje se da osiguraju još 6 milijuna kuna, ukupno dakle 12 milijuna, na temelju čega direktor Palalić očekuje promet veći od 300.000 putnika u 2018. godini. Plan je da Županija osigura milijun kuna, Turistička zajednica Kvarnera također milijun, a lokalne samouprave i njihove turističke zajednice po dva milijuna kuna.


Hoće li načelnici dati te novce, tek će se vidjeti, ali župan Komadina je bio više nego oštar:




– To je naravno pitanje vaše političke volje. Ali podsjećam vas da vaši proračuni iznose skoro 2 milijarde kuna, a naš županijski samo 330 milijuna. Također, naš TZ ima budžet 10 milijuna kuna, a svi vaši lokalni TZ preko 55 milijuna kuna, prema tome nema razloga da ne osigurate ove novce. Uostalom, boravišna pristojba je povećana i budžeti lokalnih TZ-a su 10 posto veći, pa novaca imate. Ako vi ne pomognete u ovome nama, možda nećemo onda ni mi vama u vašim projektima. Nama je ovo bitno, a trebalo bi biti i vama, rekao je Komadina.



Na skupu je predstavljen i rad Dječjeg doma Izvor iz Selca te Zaklade »Vaša pošta« koji skrbe o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i nakon 18 godine života ostaju bez potpore društva. Županija je »kupila« police u vrijednosti od 50.000 kuna za već osmero takve djece, a čelnici doma i zaklade pozvali su i načelnike da se uključe u akciju i spase mlade živote i pomognu im u nalaženju radnih mjesta i školovanju.



Direktor Palalić ilustrirao je na primjeru zadarske zračne luke koliko je udruženo oglašavanje efikasno: tamo su podršku dali i lokalni gospodarstvenici, taksisti, restorateri, slastičari, svi koji imaju krajnju korist od aviogosta, i rezultati su odlični. »Hajdemo i mi probati kao Zadar. Uostalom, lokalna samouprava je tu zbog svojih gospodarstvenika i građana, a ne zbog sebe«, poručio im je Palalić.


Kakav će biti rezultat ovih apela, tek će se vidjeti, ali slično je apelirao i ravnatelj KBC-a Davor Štimac koji je govorio o razvoju riječke bolnice koja bi uskoro trebala dobiti novi hitni trakt na Sušaku, potom 2020. novu bolnicu za majku i dijete, a 2023. i preseljenje cijelog riječkog lokaliteta. No, dotad treba ulagati u postojeće objekte, te je Štimac apelirao na načelnike da je potrebni iznos oko 22 milijuna kuna. Županija, kako je poznato, stalno ulaže u KBC iako nije njegov osnivač, pa sada s oko milijun kuna investira u vertikalu glavne zgrade riječkog lokaliteta, ali potrebe su puno veće i od toga.



U raspravi o plutajućem LNG-u, preciznije polemici, Tomislav Klarić iz Bakra (HDZ) optužio je čelnike Županije da su protivnici investicija, te je rekao: »Pa to su i prihodi, dajte onda LNG nama, ako ga nećete«, na što mu je Mirela Ahmetović iz Omišlja (SDP) poručila: »Riješeno, uzmite ga«.



– Zdravstvo čini čak 55 posto našeg proračuna, oko 25 posto školstvo gdje obnavljamo ili gradimo 20 škola, a sve ostalo čini ovih preostalih 25 posto, rekao je Komadina, koji je najavio i obnovu fasade crikveničkog Doma zdravlja u narednoj godini.


On je načelnicima poručio da zna koliko proračuni stagniraju, pogotovo na otocima i u Gorskom kotaru, ali i da su svi zajedno ipak na dobrom tragu: »Našoj županiji je ipak valjda dobro, geografski, gastronomski, zdravstveno itd., jer mi ipak živimo dvije godine duže od prosjeka Hrvatske, iznad smo prosjeka u nizu elemenata, a valjda je i cijeli sustav koji smo uspostavili tome pridonio. Puno se radi, pa je sve više programa i projekata, ali time je i sve veća potreba za izvornim novcima.


To pokušavam objasniti ministru Mariću, a tu su i vaša očekivanja od našeg proračuna. Mada, kako vidite, imamo mi očekivanja i od vaših proračuna. Ali, bez zajedništva ne ide. Ako bi svatko vukao sam, ne bi išlo. Morate razumijeti: ako mi više participiramo u nekim fokusiranim projektima, kao što je Zračna luka, tada će biti manje za vaše škole i ambulante, a to ne želimo. Zato moramo participirati svi. Korak natrag više nema smisla raditi. Svi smo se premrežili, i tako treba i ostati«, poručio je Komadina načelnicima.