Djelovanje Gradskoga kazališta lutaka Rijeka uklapa se u suvremene pravce hrvatskoga lutkarstva i šire, istodobno ga obogaćujući osebujnim lutkarskim i drugim karakteristikama svojih uprizorenja - zaključuje Maja Verdonik
RIJEKA – Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci objavio je knjigu »Lutkarski žanrovi na sceni Gradskoga kazališta lutaka Rijeka i suvremeno hrvatsko lutkarstvo« (2011. – 2019.)« Maje Verdonik, koja na spomenutom fakultetu predaje kolegije iz područja dječje književnosti i medijske kulture. Po vokaciji kroatistica, znanstveno je okupirana dječjom književnošću i poviješću riječkog lutkarstva. Nova knjiga ove autorice svojevrstan je nastavak monografije »50 godina« Gradskog kazališta lutaka Rijeka (1960. – 2010.).
Kako je istaknuto u predgovoru, prikazom suvremenih scenskih ostvarenja knjiga »Lutkarski žanrovi…« teži pridonijeti proučavanju povijesti Gradskog kazališta lutaka Rijeka, kao i riječkoga lutkarstva u cjelini, u okvirima hrvatske lutkarske scene i šire. Knjigom se propituje pojavnost lutkarskih žanrova na planu tekstova – književnih i drugih predložaka po kojima su u navedenom razdoblju izvedene predstave, te na planu izvedbi lutkama, u suigri lutaka i glumaca ili u glumačkim izvedbama.
Cilj je istraživanja odgovoriti na pitanja o kojim je žanrovima riječ, proizlaze li oni i na koji način iz dosadašnjeg djelovanja GKL-a Rijeka te kako se ovo kazalište svojim umjetničkim djelovanjem uklapa u tokove suvremenoga hrvatskog lutkarstva. U tu svrhu istražena je relevantna stručna i znanstvena literatura, posebice iz područja hrvatskoga i europskoga lutkarstva.
Rekonstrukcije scenskih izvedbi
Rekonstrukcije scenskih izvedbi građene su polazeći od kritičkih osvrta objavljenih u tiskanim (jedan od izvora je i Novi list) ili elektroničkim izdanjima dnevnih, periodičkih i specijaliziranih stručnih i znanstvenih časopisa, uvidom u rukopise pojedinih izvedenih tekstova te u audiovizualnu građu – snimke scenskih izvedbi. U prvom dijelu knjige riječ je o teorijskim odrednicama dječjega igrokaza u kontekstu hrvatske dječje književnosti i šire.
Drugi dio knjige donosi pregled lutkarskih i glumačkih izvedbi na pozornicama hrvatskih lutkarskih i dječjih kazališta radi uspostavljanja sinkronijskoga djelovanja Gradskoga kazališta lutaka Rijeka u okviru suvremenoga hrvatskoga lutkarstva u promatranome razdoblju. Izvedbe se prikazuju s obzirom na žanrovske pripadnosti književnih i drugih predložaka te s obzirom na namjenu dobi publike.
Uz popis izvora i literature, sastavni dio knjige čine teatrografija, odnosno podaci o autorima i izvođačima, te fotografije prizora iz predstavljenih scenskih izvedbi GKL-a Rijeka u razdoblju od 2011. do 2019. godine. Knjiga je pisana znanstvenim stilom, s navođenjem brojnih izvora, fusnotama, zahvaćanjem građe znanstvenom aparaturom, no pristupačna je i širem krugu čitatelja, naročito onima koji se bave lutkarstvom ili ih ono zanima.
Nakon dijela u kojem se s teorijskog aspekta bavi dječjim i lutkarskim igrokazom, Maja Verdonik osvrnula se na suvremenu hrvatsku dramsku produkciju za dječja i lutkarska kazališta te žanrove lutkarskih izvedbi. Nakon toga autorica je podrobno razradila lutkarske žanrove na sceni Gradskoga kazališta lutaka Rijeka u razdoblju od 2011. do 2019. godine.
Primjeri predstava uprizorenih prema pričama i bajkama su »Zamrznute pjesme« Tamare Kučinović, »Izgubljena priča: Ivica i Marica« Vedrane Balen Spinčić, »Snježna kraljica« Hansa Christiana Andersena, »Veli Jože« Vladimira Nazora… Slijede predstave uprizorene prema fantastičnim pričama (Vjeko Alilović: »Pale«, Astrid Lingren: »Pipi Duga Čarapa«…), te predstave inspirirane slikovnicama (Velid Đekić: »Trsatski zmaj«, Jelena Tondini: »Wanda Lavanda«).
Na kraju autorica zaključuje da se žanrovske odrednice riječkih lutkarskih, lutkarsko-glumačkih i glumačkih predstava s elementima animacije, premijerno izvedenih u razdoblju od 2011. do 2019. godine prepoznaju i u karakteristikama suvremenog hrvatskog lutkarstva. Stoga se može zaključiti da se djelovanje Gradskoga kazališta lutaka Rijeka uklapa u suvremene pravce hrvatskoga lutkarstva i šire, istodobno ga obogaćujući osebujnim lutkarskim i drugim karakteristikama svojih uprizorenja. Nova knjiga Maje Verdonik vrijedan je doprinos proučavanju i valorizaciji djelovanja i dosega riječkog lutkarskog kazališta te će u tom smislu poslužiti i kao izvor sadašnjim i budućim istraživačima.
Hrvatska lutkarska scena
Primjer multimedijske predstave je »Divmali grad« Olje Lozice, a riječki GKL realizirao je i nekoliko pričopredstava. Glazbeno-scenske predstave su »Palačinka mog života« Davida Petrovića, mjuzikl »Pepeljuga« Magdalene Lupi Alvir i »Avanture maloga Juju« Ivane Đule i Milice Sinkauz. Jedan od primjera filozofskog kazališta za djecu je »Na čijem si ti planetu?« Nine Sabo, Valentine Lončarić i Nebojše Zelića. Predstave za najmlađe su »Beba Bebač« Davida Petrovića, »Gdje su nestale čarapice?« Mile Čuljak i »Krpimirci« Ksenije Zec i Saše Božića.
U sljedećoj cjelini autorica piše o lutkarskim i drugim žanrovima na hrvatskoj lutkarskoj sceni u periodu od 2010. do 2019. godine. U ovom dijelu knjige Verdonik analizira predstave Gradskoga kazališta lutaka Split, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, Zagrebačkog kazališta lutaka, Kazališta lutaka Zadar, Gradskog kazališta Trešnja, zagrebačkog Kazališta Mala scena i drugih kazališta. Zastupljene su predstave uprizorene prema narodnim pričama te one postavljene prema klasičnim bajkama i pričama (braća Grimm, Oscar Wilde, H. C. Andersen, August Šenoa, Ivana Brlić-Mažuranić, Charles Dickens…). Slijede predstave uprizorene prema suvremenim tekstovima za djecu (Ludwig Bauer, Olja Savičević Ivančević…). Zatim se analiziraju predstave uprizorene prema fantastičnim pričama i pričama o životinjama i basnama. Primjeri predstava uprizorenih prema romanima za djecu i mlade su »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« I. B. Mažuranić i »Gulliverova putovanja« Jonathana Swifta. Tu su zatim predstave inspirirane slikovnicama, stripovima i filmovima, mjuzikli, predstave za najmlađe, neverbalne predstave, predstave s elementima umjetnosti novog cirkusa i varijetea. Knjigu zaključuju predstave za odrasle – »Draga Tilla Durieux« Slobodana Šnajdera i »Hamletova istina« Ane Prolić.
