Za okrugle stolove i dio programa »Razotkrivanja« u velikoj dvorani kina Europa od ove se godine mora kupiti ulaznica, odnosno vaučer po cijeni od 20 kuna, a s vaučerom posjetitelji ostvaruju popust u tom iznosu pri kupnji knjige u festivalskoj knjižari
Ovogodišnji Festival svjetske književnosti, koji se od 2. do 8. rujna održava u Zagrebu i Splitu, osim bogatog i kvalitetnog programa donosi i jednu novost na hrvatskoj festivalskoj književnoj sceni, a to su – ulaznice. Naime za okrugle stolove i dio programa »Razotkrivanja« u velikoj dvorani kina Europa od ove se godine mora kupiti ulaznica, odnosno vaučer po cijeni od 20 kuna, a s vaučerom posjetitelji ostvaruju popust u tom iznosu pri kupnji knjige u festivalskoj knjižari. Treba naglasiti da je za mlađe od 25 i starije od 65 godina cijena ulaznica još niža te iznosi 10 kuna.
Promjena navika
Programski direktor festivala Seid Serdarević objašnjava da se u Hrvatskoj uvriježilo da se ulaznica na književne festivale ne plaća, iako pravog odnosno smislenog razloga za to zapravo nema.
– Normalno je da se plati karta za kino, predstavu ili koncert, a za zaista kvalitetan i ozbiljan program na našem festivalu ili Sajmu knjiga u Puli ili Festivalu europske kratke priče ulaznica se ne plaća, iako dolaze vrhunski autori i gosti. Želimo mijenjati te navike i nadamo se da će to zaživjeti i na drugim manifestacijama – kaže nam Serdarević.
Vrlo često se za ono što je besplatno pomisli da je bezvrijedno, stvara se psihološki efekt i navika koju je kasnije vrlo teško mijenjati, čak i kada se radi o zaista niskim cijenama ulaznica odnosno u ovom slučaju vaučera. Slična se stvar događala i na riječkoj glazbenoj sceni gdje su organizatori muku mučili s bilo kojim programom na koji se moralo platiti makar i 10 kuna »upada«. Ipak, tijekom godina situacija se popravila, a za nadati se da će tako biti i s književnim festivalima, pogotovo ako se tako prikupljena sredstva usmjere prema autorima, odnosno programskom i produkcijskom jačanju festivalske ponude.
Šesti Festival svjetske književnosti dovodi goste iz 17 zemalja na 50-ak programa, a među brojnim velikim imenima treba izdvojiti tri dobitnika slavne nagrade Man Booker i Man Booker International: Olgu Tokarczuk, Davida Grossmana i Richarda Flanagana. Gostovat će i jedna od najvećih francuskih književnih zvijezda Frédéric Beigbeder, jedan od najpopularnijih pisaca skandinavskih književnosti Šveđanin Jonas Hassen Khemiri, najvažniji portugalski autor srednje generacije José Luís Peixoto te domaće zvijezde poput Damira Karakaša, Tee Tulić, Julijane Matanović, Ivice Đikića…
Velike mogućnosti
Zanimljivo razmišljanje u tom smjeru navodi Nenad Bartolčić na portalu Moderna vremena (mvinfo.hr). On je za primjer uzeo zagrebački Interliber te pretpostavio da bi se od 100.000 posjetitelja uz cijene ulaznica od pet (dnevna) i 10 (festivalska) kuna moglo uprihoditi oko 650.000 kuna, što bi omogućilo poboljšanje uvjeta na samom sajmu, ali i stvaranje produkcijskog fonda koji bi, kako navodi Bartolčić, »omogućio dovođenje čak i megapopularnih inozemnih autora i vrhunske domaće autore… i ne nužno samo iz polja književnosti, već i svjetski priznate autore vrhunske publicistike, znanstvenih djela…«
U vremenima kada stanje u izdavaštvu sigurno nije blistavo (Serdarević kaže da su, primjerice, knjige jeftinije nego početkom 2000-ih, a naklade su puno manje) svaki korak prema financijskom stabliziranju ili barem malom poboljšanju situacije na književnoj sceni, vrijedan je pažnje i potpore. Posebno kada ta potpora od ljubitelja knjiga traži da se »odreknu« malo više od jedne kave.