Foto Marko Gracin
Knjiga je plod dugogodišnjega rada i terenskog istraživanja Mirjane Crnić Novosel, djelatnice Odjela za dijalektologiju pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Uoči Dana materinskoga jezika, u organizaciji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegove Podružnice u Rijeci, javnosti je predstavljena knjiga »Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru« autorice Mirjane Crnić Novosel.
Uz autoricu, dr. sc. Mirjanu Crnić Novosel, predstavljanje knjige upriličili su ravnatelj Instituta za jezik i jezikoslovlje i urednik, dr. sc. Željko Jozić, urednica prof. dr. sc. Silvana Vranić i recenzentica prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, a prigodni program pjesmom je upotpunila riječka Ženska klapa Luka.
Knjiga je plod dugogodišnjega rada i terenskog istraživanja Mirjane Crnić Novosel, djelatnice Odjela za dijalektologiju pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, odnosno njegovoj Podružnici u Rijeci. Autorica je većinu svoga znanstvenog rada posvetila dijalektološkim temama, uz one iz područja sociolingvistike, kontaktne lingvistike i glagoljaštva, a osim navedenog, aktivna je članica Ženske klape Luka.
Nove spoznaje
Goranski govori
– Goranskim govorima posvećeno je nekoliko monografija i doktorskih radnji i dosad su to uglavnom bili kajkavski govori. Ovo je prva monografija posvećena štokavskim ikavskim govorima, a izuzetno je važna zbog toga što govore, koji su dosad bili djelomice istraženi, prikazuje u cijelosti, opisuje odnose među njima, međusobno ih uspoređuje i suprotstavlja s okolnim čakavskim i kajkavskim govorima Gorskoga kotara, pokazujući tronarječnost cijeloga prostora, kazala je urednica knjige, prof. dr. sc. Silvana Vranić.
Dr. sc. Mirjana Crnić Novosel provela je iscrpno terensko istraživanje, u koje je uključila izvorne govornike gorskokotarske štokavske ikavštine s područja Liča, Mrkoplja i Sungera. Vrijednost knjige očituje se u tome što, na temelju sustavne fonološke i morfološke analize rasvjetljuje pripadnost i posebnost štokavskih govora ovoga područja, što će uvelike pridonijeti preciziranju dijalektne slike tronarječnoga Gorskoga kotara.