Iznimno djelo

U Rijeci predstavljen autobiografski roman »260 dana« Marijana Gubine

Davor Mandić

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin



RIJEKA Marijan Gubina iznimna je pojava na hrvatskoj sceni. Osim što je romanom »260 dana« natjerao i mnoge koji ne čitaju da uzmu knjigu u ruke, predstava po motivima iz tog autobiografskog romana o zatočeništvu desetogodišnjaka s obitelji u srpskom logoru na okupiranom slavonskom području osvojila je šest nominacija za Nagrade hrvatskog glumišta.


Sve to, a i mnogo više od toga, dovelo je Gubinu u Rijeku, gdje je u antikvarijatu Ex libris predstavio knjigu u izdanju Auxiliuma, govorio o zatočeništvu, predstavi u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi HNK-a u Osijeku, ali i misiji koju si je zacrtao. U jednoipolsatnom razgovoru sa Zoranom Grozdanovom publika je mogla ostati zatečena količinom zlodjela koje je tada dječak proživio ili kojem je svjedočio, ali možda još i više misijom pomirbe i oprosta kojoj se autor utekao.


Projekt »Mirotvorac« tako se provodi u sedmim i osmim razredima osnovne te u srednjim školama u Hrvatskoj, ali i izvan nje, i inzistira na zajednom pohađanju hrvatske i srpske djece, suprotno od brojnih radikalnih razmišljanja kojima je autor konstantno izložen. No sam kaže da ga njegova pozicija žrtve stravičnog zločina u srpskom logoru čini autoritetom pa si može dozvoliti da i radikalnima kaže što misli. A misli da su te zločine počinili ljudi s imenom i prezimenom, a ne Srbi generalno i misli da su najveće žrtve Domovinskog rata i poraća upravo srpska djeca koja odrastaju u uvjetima nametanja krivnje i čiji razvoj u takvom kontekstu ne može teći normalno. No taj je kontekst iščašen, kaže Gubina, jer oni koji su zločine činili često šetaju slobodni, pa manipulatori mogu nalaziti radikalne Hrvate i Srbe i činiti da se razdor perpetuira.




– Nisam upoznao osobu koja je prošla pravu patnju da bi mrzila i željela osvetu. To rade ovi drugi – kaže Gubina, koji svoju knjigu naziva i knjigom samopomoći, budući da ljude može uputiti na nezamislive patnje i natjerati ih da preispitaju svoje (auto)destruktivno ponašanje prouzročeno kudikamo manjim problemima.


Na Grozdanovljevo pitanje o predstavi u Rijeci Gubina se nasmijao, rekavši da će do nje doći, unatoč tome što je mnogi iz njegova kruga ne žele vidjeti kod »komunista« Frljića. A budući da je HRT, uz još neke producente, pokazao interes i za snimanje filma po motivima knjige, ti će pritisci biti zacijelo još i veći. Svjestan je toga Gubina, koji ipak ustraje u misiji pričanja svoje priče s jasnom idejom promocije mira.