Predstavljena knjiga "Kakvi su Hrvati"

Skoko: U Srbiji nas percipiraju većinom kao kulturan narod, u Sloveniji misle da smo ljubomorni, a za Crnogorce smo radišni

Hina

Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatska je lijepa zemlja i po tomu smo prepoznati u cijelome svijetu, ali danas nas rijetko tko povezuje s nekim proizvodom, inovacijom, industrijom, uspješnim pojedincem, isključujući sportaše, manifestacijom ili spektakularnim arhitektonskim simbolom, istaknuo je Skoko



Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko autor je knjige “Kakvi su Hrvati  – Ogledi o hrvatskom identitetu, imidžu i neiskorištenim potencijalima”, predstavljene u ponedjeljak navečer u prepunome Satiričkom kazalištu Kerempuhu, gdje se na to pitanje odgovaralo u mješavini ozbiljnosti, humora, satire i pjesme.


Šesta je to knjiga profesora Skoke koji na Fakultetu političkih znanosti vodi Odsjek za strateško komuniciranje te se bavi odnosima s javnošću i imidžom država.


Neuobičajeno predstavljanje knjige, čija je tema pobudila veliko zanimanje javnosti, okupilo je više predstavljača, glumaca i glazbenika, nazočan je bio i autor, a u publici, među ostalima i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.




Hrvatska je lijepa zemlja i po tomu smo prepoznati u cijelome svijetu, ali danas nas rijetko tko povezuje s nekim proizvodom, inovacijom, industrijom, uspješnim pojedincem, isključujući sportaše, manifestacijom ili spektakularnim arhitektonskim simbolom, istaknuo je Skoko. Iznoseći stajalište o tomu što je Hrvatska učinila dobro za svoju percepciju u Europi i svijetu od stvaranja hrvatske države, Skoko je kritički primijetio kako nitko ne percipira neku vrijednost hrvatske zajednice koja bi mogla biti dar suvremenoj civilizaciji.


 “Za naše prirodne ljepote, more i tisuću otoka nismo mi zaslužni, već za to zasluga pripada Hrvatima iz stoljeća sedmoga koji su nas ovdje doveli”, rekao je Skoko. Ustvrdio je da, ako samo ostanemo na epitetima lijepe zemlje, a ne učinimo ništa da bismo postali važan politički, ekonomski i kulturni subjekt u ovome dijelu Europe, onda nam ne može pomoći nikakav ulazak u Europsku uniju.    


 Na pitanje voditeljice predstavljanja Sanje Doležal autoru kako nas doživljavaju naši najbliži susjedi, Skoko je u odgovoru podsjetio kako je to upravo bila tema njegove doktorske disertacije i sažeo ga u riječi kako susjedi o nama imaju bolje mišljenje nego što mi mislimo. Tako je, dodao je, imidž Hrvata najbolji u Makedoniji, u Srbiji nas percipiraju većinom kao kulturan narod, u Sloveniji misle da smo ljubomorni, a za Crnogorce smo radišni.  


 Za objektivniji pristup pitanju hrvatskoga identiteta bili su zaduženi britanski povjesničar sa Sveučilišta Oxford i bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher dr. Robin Harris, autor jedne od najboljih knjiga o povijesti Dubrovnika, te američka književnica Julienne Eden Bušić koja je, kako ju je predstavila voditeljica, “iz ljubavi postala Hrvatica”.


 Uz napomenu kako, uz britansko ima i hrvatsko državljanstvo, Harris je podsjetio da je knjigu o Dubrovniku pisao i zato da “ako kukavički i cinički zapad zna za tako visoku kulturu i zna da je ona hrvatska, znat će i da je Hrvatska dio zapadne kulturne baštine”.


 Istaknuvši kako se slaže s autorom da imidž Hrvatske mora biti rezultat njezine stvarnosti, povjesničar Harris je rekao da je za njega “Hrvatska mala, ali junačka zemlja”.


 Književnica Eden Bušić se, pak, kritički osvrnula na hrvatsku diplomaciju i naglasila kako bi “hrvatska diplomacija morala imati prave dužnosnike koji će promicati njezin identitet, posebice onaj kulturni, jer kultura je nositelj politike”.        


 Predgovor za ovu knjigu napisao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić i u njemu je, uz ostalo, istaknuo, “da knjiga Bože Skoke dolazi u pravi trenutak jer autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjedno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu”.