Novo izdanje

Puno tekstova i puno problema: Predstavljen novi dvobroj Književne Rijeke

Davor Mandić

Foto: Ivica Tomić

Foto: Ivica Tomić

Glavni urednik Igor Žic upozorio je na (ne)uvjete u kojima časopis nastaje



RIJEKA Novo izdanje Književne Rijeke, posljednji prošlogodišnji dvobroj 3-4/2018., predstavljen je u riječkoj Narodnoj čitaonici, kojom je prigodom glavni urednik Igor Žic još jednom upozorio na (ne)uvjete u kojima ovaj časopis nastaje.


– Da bismo se kotrljali, trebamo ispuniti 50-ak papira, naravno, to vas ne mora zanimati, ali i ta sredstva koja dobijemo su jako mala pa se postavlja pitanje tko će to platiti, i zašto. Evo ulazimo u 24. godište s puno tekstova i puno problema – rekao je Žic, prije nego što je predstavio dio novoga izdanja.


Započeo je rubrikom eseja, uz poznati njegov stav da je »klasična« književnost u krizi, a da je zato esej potentna forma koja otvara značajan prostor za promišljanje širokog spektra tema. Čitatelj tako može pročitati esej Davora Velnića, prisutnog na predstavljanju, o izložbi fotografskih portreta Vesne Zednik u Muzeju Mimara i u riječkom Kortilu. Iako je prvo rekao da neće govoriti, obratio se uspoređujući hodnik Mimare kao ne baš prikladno mjesto za izložbu te puno prikladniji Kortil. Osim Velnićeva eseja, u rubrici eseja još su i tekstovi Riccarda Staraja, Igora Žica, Grge Gamulina, Željke Lovrenčić, Stanke Gjurić i Augustina Serdara.




U proznom segmentu časopisa tekstovi su Milka Valenta, Marije Božice Anđele Zoko, Ljubice Kolarić Dumić i Đonija Božića, koji je predstavio svoju putopisnu prozu, odnosno prvi dio duljeg djela inspiriranog putovanjem primorskom stranom Velebita.


– Mislim da će se ljudima to svidjeti, barem onima koji vole apstraktniju prozu. Mislim da bi danas, kad se gubi pojam zavičaja, trebalo pisati takve tekstove – rekao je Božić.


Vlasta Sušanj Kapićeva predstavila je čakavski segment časopisa, tekstove četiriju autorica (Marija Gračaković, Mirjana Klement, Jadranka Cetina i Olga Potočnik).


– Uvijek predstavljam i nove autore, što znači da nas ima. Neki su sjajni, neki manje sjajni, ali ima nas, a to je važno za nas koji pričamo po domaću – zaključila je Sušanj Kapićeva.