Nova država Hrvatija

Pročitajte kako bi mogla izgledati Hrvatska 2033.

Vedrana Simičević

Besplatna e-knjiga 15 riječkih autora inspirirana je društveno-političkim događajima koji su se zahuktali posljednjih godinu dana, s nedavno održanim referendumom kao vrhuncem



RIJEKA Hrvatska u kojoj se građani »nečistih« srpskih gena voze u stražnjem dijelu autobusa i liječe u mračnim, prljavim, negrijanim dijelovima bolnica, u kojoj su transplatacije organa i infuzije krvi odavna zabranjene, a molitva je legitimni način bolničke terapije.


Hrvatska u kojoj je seksualno iživljavanje nad učenicima prešutna no ustaljena mjera suzbijanja mladenačkog bunta, a obiteljsko nasilje uobičajeni dio svakodnevice. Država u kojoj je sve »inozemno« – od strane glazbe do stranih riječi – strogo zabranjeno, a njeni su građani posljednja utvrda kršćanstva, država u kojoj je masturbacija jedan od najvećih grijeha – takva bi nas Lijepa naša mogla dočekati već 2033. godine, poručilo nam je ovih dana petnaestoro riječkih pisaca u – za hrvatske prilike – jedinstvenoj distopijskoj zbirci priča objavljenoj na internetu u formi besplatne e-knjige.  

 Literalno proricanje budućnosti


»Nova država Hrvatija 2033« mračna je i ponekad satirična slika potencijalne bliske budućnosti koju bi, upozoravaju riječki autori, mogle formirati danas donesene odluke, pri čemu su neki zatrašujući elementi ovih, ponekad tek uvjetno rečeno futurističkih scenarija, itekako prepoznatljivi fragmenti najrecentnijih zbivanja.


Ideja za ovaj neobični ad hoc književni komentar društvene situacije rodila se uoči referenduma o braku, a plod je »brainstorminga« riječkih pisaca Alena Kapidžića, Zorana Žmirića, Alena Brabeca, Igora Beleša i Majde Jurić. Ovaj inicijalni tim potom je pozvao još dvadesetak aktivnih autora mlađe i srednje generacije s riječke književne scene, od kojih su se neki odazvali, a neki nisu, a nakon što se priča proširila riječkim umjetničkim krugovima u projekt se uključilo još nekoliko književnog komentara željnih pojedinaca.




U konačnici su se u literarno proricanje na temu totalitarne budućnosti Hrvatske, pored petoro inicijatora, upustili i Mladen Blažević, Hana Dagostin, Goran Gluščić, Zoran Krušvar, Davor Mandić, Eva Rodić, Lea Stoiljković Medved, Dajana Šalinović, Robert Vrbnjak i Carmela Žmirić, što je rezultiralo s osamnaest kratkih priča i pripovijetki koje je Kapidžić kao urednik uobličio u e-zbirku objavljenu ove nedjelje.


– Inspiracija je krenula iz društveno-političkih događaja koji su se zahuktali posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, a čiji je jedan od vrhunaca bio nedavno održani referendum. Ideja je bila da zbirkom priča prezentiramo našu viziju što bi se moglo dogoditi ako se stvari nastave razvijati u ovom smjeru koji zasigurno nije najbolji za društvo. Glavna premisa kao zadani element bila je da je u Republici Hrvatskoj prevladala krajnja desnica, te da se pod krinkom demokracije dogodilo spajanje svjetovne i crkvene vlasti, odnosno da je na snazi klerofašističko društveno uređenje što bi, recimo, bilo na tragu romana koji su se bavili time što bi bilo da su nacisti pobjedili u Drugom svjetskom ratu.  

 Sindrom mladih demokracija


Naše je stajalište bilo da moramo iskoristiti ono što znamo raditi najbolje da bi izašli u javnost i pokušali približiti ljudima kako bi stvari mogle izgledati – pojasnio je Kapidžić. Elektronska knjiga pokazala se pri tome kao najbolji medij putem kojeg će zbirka doći što većeg broja ljudi. 



Dio autora