ZAGREB » Onima koji su preksinoć došli na predstavljanje nove knjige Zdenka Bašića »Mjesečeve sjene«, morao se na ulazu u gornjogradsku vilu Arko oteti uzdah iznenađenja: transformacija hladne, prazne dvorane u kojoj se obično odvijaju književno-znanstveni skupovi u organizaciji Hrvatskog društva pisaca bila je zapanjujuća, pretvorena u čudesan, sumračni, snoviti svijet, baš onaj koji nastanjuju Bašićeve izmaštane junakinje i junaci.

   Nagrađivani ilustrator, jedan od najplodnijih i najsvestranijih vizualnih umjetnika mlađe generacije, Bašić je u ovoj impozantnoj knjizi (objavila ju je »Planetopija«) ilustracijama i tekstom oživio priče koje mu je u djetinjstvu pričala baka, a koje su i dragocjena etnografska građa – kako je u svome zanimljivom izlaganju istaknula Lidija Bajuk. Podnaslov izdanja za čije je sve segmente zaslužan Bašić (osim teksta i ilustracija, on potpisuje i dizajn i cjelokupnu opremu) je »o vješticama i pričama noćnih sati sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskog kraja«.

   Gusta, mračna, ponegdje makabrična atmosfera »Mjesečevih sjena« nastanjena je zlogukim cuckima i pesoglavcima, jarcima i vragima, žabama i coprnicama, mrtvečkim sprovodima, vukodlakima i vampirima, gavranima i mračnakima, krampusima, smrtnim vurama i mnogim drugim bićima tame. Iako se može čitati kao uzbudljiva fikcija, natopljena zakučastim, arhaičnim dijalektalnim jezičnim vratolomijama s ovog kajkavskog područja, knjiga obiluje i iznimnim etnografskim podacima.

   – Ta strašna bića kojima se Zdenko nadahnjivao i o kojima je odmalena slušao priče od svojih baka, zapravo i nisu tako strašna; ni vještice ni mračnaki nisu drugo doli utjelovljenja naših osobnih i kolektivnih drevnih strahova, koji su izgnani na prijelazu u kršćanstvo. Mislim da je implicitna poruka ove knjige da se trebamo suočiti s njima, bićima tame, ući u njihov svijet i upoznati ga – rekla je Lidija Bajuk, pripovijedajući o mitskoj zmiji koja grizući svoj rep zatvara krug i štiti od zlih sila.

   Osim nje, o ovom vizualno dojmljivom umjetničkom proizvodu koji na originalan i posve nov način interpretira elemente hrvatske tradicije, ispunjavajući pri tome svjetske standarde kvalitete, govorile su još i Tončika Cukrov i Merima Nikočević Ibrahimpašić, a neobičnom kulturnom događaju doprinos je dao i ženski vokalni ansambl »Lipe« iz Siska.

   Dojmljive Bašićeve ilustracije rezultat su računalne grafike, kostimografije, crteža i fotografije.