Neke podudarnosti s globalnim trendom feminizacije književnosti postoje i u Hrvatskoj jer najuspješniji hrvatski autori su – žene: Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić najpoznatija su i najprevođenija imena u inozemstvu, a posljednjih godina sustiže ih i Vedrana Rudan
U brk šovinistima
Guardian se, pak, jednom zanimljivom malom inicijativom, ozbiljno uhvatio rušenja Naipaulove teze, ponudivši svojim čitateljima test (još uvijek dostupan na internetu) u kojemu se jedan za drugim nižu ulomci iz raznih književnih djela – anonimni – a čitatelji moraju pogoditi je li određeni uzorak proze napisala žena ili muškarac. Neki od nepodnošljivo sladunjavih, razlivenih reminiscencija (kakvima Naipaul smatra cjelokupnu žensku prozu), nastali su od muške ruke, dok su neki žestoki, eksplozivni, homogeni dijelovi, djelo spisateljica. Projekt je, kako je bilo i za očekivati, uspio, a Naipaul je proglašen tendencioznim zloduhom patrijarhata.
Kako li su se ovih dana spisateljice iskezile u brk Naipalovim stavovima! Na temelju podataka tvrtke BookScan, koja se bavi prikupljanjem podataka o izdavačkoj industriji na globalnoj razini, Forbes je sastavio popis najbolje plaćenih književnih autora, koji predvodi pisac krimića James Patterson sa zarađenih 94 milijuna dolara u razdoblju 2011.-2012. Vrtoglave prihode ostvario je objavom 14 knjiga. Za petama su mu Stephen King (39 milijuna) kojemu je prošle godine izašlo novo izdanje serijala »Mračna kula« te autorica suspense serijala »Stephanie Plan« Janet Evanovich, koja je s 33 milijuna dolara najbolje plaćena žena književnog svijeta. Listom najbolje plaćenih pisaca ove godine žene prvi put brojčano nadjačavaju kolege pisce, a ono što je još bitnije – Forbes uvjereno najavljuje kako će rezultati za ovu godinu dokazati apsolutnu nadmoć spisateljica.
I teško da će pogriješiti u tim prognozama: E. L. James je autorica erotske trilogije o nekonvencionalnoj seksualnoj vezi studentice i poduzetnika »Pedeset nijansi sive« koja je – objavljeno je nedavno – službeno najprodavanija knjiga svih vremena u Velikoj Britaniji. E. L. James, debitantica koja je počela pisati na blogu pa na nagovor prijatelja ponudila svoj roman malenoj izdavačkoj kući iz Australije, specijaliziranoj za elektroničke knjige, danas zarađuje milijun dolara na tjedan – i iako nije na ovogodišnjoj Forbesovoj listi, nesumnjivo će zauzeti sam vrh iduće.
Kraljevi lošeg seksa
Erotski roman »Pedeset nijansi sive« prema kojemu će, izgleda, Angelina Jolie snimati film, u najbolju je ruku osrednje djelo, a neki bi rekli da narušava dostojanstvo riječi »književnost«. Opisi seksa, na kojima roman počiva, solidno su napisani i teško da će se naći na ozloglašenoj listi najlošijih opisa seksa (kojom, usput, skoro uvijek kraljuju muški pisci). Međutim, pasaži u kojima autorica tretira emocionalni svijet junakinje, zbilja idu Naipaulu na ruku: oni su puni jalove deskripcije i prekomjernog objašnjavanja očitog. Za sjajnu prodaju tog romana zaslužne su žene, milijuni njih, zaintrigirane usmenim preporukama i famom koja se razbuktala oko teme BDSM odnosa. Publika je, očito, spremna E. L. James oprostiti stilske podbačaje uime strukture i pitke radnje zbog koje se roman čita u dahu.
Duh vremena
Drago Jančar kaže da se pisac mora, ako želi privući čitatelje i održati pozornost medija, baviti nekim aktualnim društvenim temama, jer sama književnost kao umjetnost više nikoga ne zanima. To potvrđuje i sastav ovogodišnje Forbesove liste.
– Trivijalizacija ljudskih potreba i kulturnih sadržaja proces je koji već dugo traje i čini se da svjedočimo njegovu približavanju vrhuncu. Osobno ne žalim zbog toga. Takav je duh vremena, ovu situaciju prihvaćam kao bolest, koja dođe, bude i prođe. Nemam namjeru svoje pisanje i svoj život uklopiti u taj okvir, pisati ono što se traži, što se troši. Uostalom, glazba, književnost, filmovi, likovna djela, stripovi, sve ono što sam u umjetnosti volio, nikad nije bilo dio mainstreama – kaže pak Edo Popović.
Plimni val žena
Neke podudarnosti s globalnim trendom feminizacije književnosti postoje. Ako gledamo preko granica Hrvatske, najuspješniji hrvatski autori su – žene: Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić najpoznatija su i najprevođenija imena u inozemstvu, a posljednjih godina sustiže ih i Vedrana Rudan. Da u Hrvatskoj postoji kakva institucija poput BookScorea koja bi sustavno i kontinuirano sakupljala podatke o prodaji knjiga, velike su šanse da bi Marija Jurić Zagorka, čiji je popularni serijal »Grička vještica« ove godine doživio novo reizdanje, na tom popisu bila naša J. K. Rowling.
Mediji su si prije godinu i nešto dali truda da »napušu« priču o plimnom valu žena u hrvatskoj književnosti, utemeljenu na činjenici da je desetak autorica u kraćem razdoblju objavilo solidne knjige proza. Isplivale su tada Ivana Simić Bodrožić, Ivana Sajko, Ivana Šojat Kuči, a Tanja Mravak i Olja Savičević Ivančević odnijele su dvije najunosnije nagrade za objavljenu prozu.
Iako je na tome valu stalo – malo zbog toga što kao »pisci u slobodno vrijeme« trebaju ipak malo više vremena da napišu novu knjigu, a malo zbog općeg zabrinjavajućeg smiraja domaćeg izdavaštva, koje se okreće popularnoj prijevodnoj literaturi, a zatvara prema domaćim autorima – činjenica je da književnost mora računati na žene, bilo da se radi o kvalitetnoj umjetničkoj prozi poput one kakvu pišu Daša Drndić ili Dubravka Ugrešić, ili pak o onoj koja se, riječima Ede Popovića, »traži i troši«, kao knjige Vedrane Rudan.
