Inventivni izdavač

Od zena i Eckharta i dalje: Sandorf pokrenuo biblioteku perenijalne filozofije

Boris Pavelić

Zen učitelja Kapleaua i Cyprianova Eckharta u novoj biblioteci, koja nastoji proširivati puteve alternativama iz časnih tradicija »perenijalne filozofije«, slijedit će i druga djela



»Glavni detonator eksplozije zanimanja za zen budizam na Zapadu« – tako je knjigu »Tri stupa zena – učenje, praksa i prosvjetljenje« Philipa Kapleaua nazvao Bodhin Kjolhede, autor njezina pogovora i Kapleauov nasljednik na položaju zen učitelja. U povodu, pak, 25. američkog izdanja te knjige – prevedene, inače, na više jezika – američki sveučilišni profesor budističkih studija i japanskih religija Kenneth Kraft »Tri stupa zena« nazvao je – možda ponešto nezgrapno – »Biblijom jednog naraštaja zapadnih praktikanata«, kojemu »u sve brojnijoj literaturi o zenu nema ravnog«. Sada, 43 godine nakon prvog izdanja, zaslugom inventivnoga zagrebačkog izdavača »Sandorf«, ta je knjiga dostupna i na hrvatskome, u terminološki skrupuloznom prijevodu Dinka Telećana.


Uvod u budizam


Amerikanac Philip Kapleau nije bio jedini zapadni intelektualac kojega su užasi Drugoga svjetskog rata ponukali da prigrli budizam – jedan od takvih, primjerice, bio je i utemeljitelj zagrebačkog studija indologije Čedomil Veljačić, koji se 1968. zaredio kao budist, pa ostatak života proživio na Šri Lanki i u Americi kao redovnik Bhikkhu Nanajivako. Kapleau, pak, bio je novinar i sudski izvjestitelj, pa je poslije rata za američke medije izvještavao sa suđenja nacističkim glavešinama u Nurnbergu i japanskim vojnim vođama u Tokiju. Ondje je upoznao i prigrlio zen budizam, da bi nakon 13 godina temeljitog studija, 1966. godine osnovao jedan od prvih, i do danas najuglednijih, američkih zen centara, u Rochesteru. Godinu ranije, 1965, objavio je »Tri stupa zena«, opsežno djelo koje u hrvatskom prijevodu ima 450 stranica.


Riječ je o djelu koje može zadovoljiti svaku razinu interesa za zen: onu puko teoretsku, jer objašnjava »učenje«; praktičnu, jer temeljito upućuje u tehniku zen meditacije; na kraju i onu iskustvenu, jer donosi razgovore s uglednim japanskim zen učiteljima, ali i osobna iskustva zapadnjačkih vježbača koji su doživjeli vrhunce zen budističke discipline, odnosno onoga stanja koje se naziva »prosvjetljenjem«. Hrvatsko izdanje donosi i »bilješke o zen rječniku i budističkom nauku«, pa može istodobno poslužiti i kao svojevrstan opći uvod u budizam, praksu i duhovnu disciplinu koja na Zapadu neprestano raste već duže od stotinu godina, naročito od šezdesetih godina prošlog stoljeća.


Mističko-kontemplativne prakse




Klasik Philipa Kapleaua, međutim, tek je prvo djelo što ga je »Sandorf« objavio u svojoj novoj biblioteci, koju uređuje jedan od Sandorfovih urednika Darko Milošić. »U biblioteci«, reći će za naš list Milošić, »izlazit će knjige koje se bave mističkom i kontemplativnom dimenzijom različitih religijskih tradicija: budističke, kršćanske, islamske, židovske…«. Konstatirajući kako je društvo »već duboko zakoračilo u doba posvemašnje neizvjesnosti u kojem ‘stvari se raspadaju’, a ‘središte ne drži’«, Milošić je zaključio kako je »ljudima potrebno ponuditi uvide u pristup životu temeljen na načelima koja se katkad i radikalno razlikuju od onoga što nam se danas nudi kao jedini mogući pogled na svijet i čovjeka.« Horizonte, uvjeren je Milošić, »valja širiti, a ne sužavati; u tom smislu, zanima me što imaju za ponuditi suvremenom čovjeku spomenute mističko-kontemplativne prakse koje su razvijane tisućljećima.« Istodobno, ambicija je »Sandorfova« urednika da biblioteka preraste u »skromni doprinos razvijanju dijaloga između različitih religija i kultura.«


Zanimljivo je ime novoga »Sandorfovog« knjižnog niza – »Biblioteka Mu«. »Mu je japanska riječ koja znači »ne«, »ništa«, »ništavilo«, »praznina«… Mistici iz raznih duhovnih tradicija spominju uranjanje u »Prazninu«, »Tamu«, u »Ništa«… pri čemu ti pojmovi dakako nemaju ništa s nihilizmom, psihopatologijom ili besmislom; dapače, imaju veze upravo s najdubljim uvidom u narav Stvarnosti, uvidom koji stubokom preobražava cjelokupnu osobnost«, objašnjava Milošić, pa napominje kako je »jezik mistika prepun paradoksa i alogičnosti jer zapravo pokušavaju prenijeti riječima teško opisiva iskustva«. Također, »i sam pojam ‘mistik’ opterećen je brojnim predrasudama koje nemaju nikakve veze s onim što autentični mistik jest: u potpunosti zreo, uravnotežen, priseban, cjelovit, riječju – normalan čovjek. Dakle, rijetka pojava. Ipak«, dodat će Milošić, »svi imamo u sebi potencijal da budemo mistici u tom smislu.«


Put paradoksa


Sljedeće izdanje »Biblioteke Mu« bit će prijevod knjige »Put paradoksa – duhovni život po učenju Meistera Eckharta« britanskog benediktinca Cypriana Smitha. Nakon što je objavljena 1987. godine, postala je, prema medijskim recenzijama, »popularno spiritualno štivo koje je ponudilo nove i važne uvide u Boga, prirodu ljudskog društva i osobno duhovno putovanje njezina autora«. Milošić Cyprianovu knjigu opisuje kao »sjajan, razumljivo napisan uvod u misao srednjovjekovnog teologa Eckharta« i »prvu takvu knjigu koja će izaći na hrvatskom«. Zen učitelja Kapleaua i Cyprianova Eckharta u novoj »Sandorfovoj« biblioteci, koja nastoji proširivati puteve plodnim životnim alternativama iz časnih i starih tradicija »perenijalne filozofije«, slijedit će i druga relevantna djela. Milošić kaže: »Želja mi je birati i uređivati naslove koji se smatraju klasicima u ‘žanru’, knjige i autore koji su izdržali test vremena i čiji tekstovi uistinu mogu čitatelja voditi prema cjelovitosti«.