ZAGREB Hrvatska će na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu pod krilaticom “Manje je više” predstaviti presjek hrvatskog nakladništva uz poseban program promocija deset odabranih knjiga i panel diskusije, dok će nastup na sajmu knjiga u Beogradu uključivati najplodnije hrvatske nakladnike i susrete s autorima.

Nastup hrvatskih nakladnika na međunarodnim sajmovima knjiga u Frankfurtu i Beogradu organiziraju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i Ministarstvo kulture RH, a najavio ih je na konferenciji za novinare u petak u HGK-u predsjednik ZNK HGK Slavko Kozina.

Istaknuo je kako je, u odgovoru na nove trendove ‘sajmovanja’ 21. stoljeća, hrvatsko sudjelovanje ove godine osmišljeno tako da pokuša u jednakoj mjeri “uhvatiti i poslovni moment, ali i onaj autorski, dakle, pisce”.

“Danas se u bitnome promijenila logika sajmova u odnosu na prije desetak, petnaestak godina. Moglo bi se reći da je ono bilo analogno doba, a danas je digitalno. Svaki sajam danas ima svoju specifičnost, pa je tako Beograd prodajni sajam, dok je Frankfurt poslovan, gdje se isključivo radi o prodaji prava i praćenju novih trendova”, rekao je Kozina.

Hrvatsko predstavljanje na Frankfurskome sajmu odvijat će se pod krilaticom “Manje je više”, a na sajmu, koji se ove godine održava od 16. do 20. listopada, izlagat će 20 nakladnika i to onih koji, kako je naglasio, imaju “poslovni kapacitet”.

“To znači da ne idu možda ni svi najbolji kulturni proizvodi, nego oni koji se mogu plasirati na strana tržišta, odnosno, gdje bi druge kulture mogle preuzeti naš proizvod komprimiran u knjizi”, pojasnio je Kozina.

Deset je odabranih knjiga koje će na hrvatskom štandu u Frankfurtu biti posebno promovirane. Tim koji ih je odabrao činile su Diana Matulić, Gordana Farkaš Sfeci i Emica Calogjera Rogić, koje su procijenile da će najkvalitetnije izlaganje činiti kombinacija beletristike, dječjih slikovnica i publicistike.

To su “Doba mjedi” Slobodana Šnajdera, “Ciganin, ali najljepši” Kristiana Novaka, “Proslava” Damira Karakaša, “Zao zrak” Igora Rudana, “Uspon i pad Koševskog brda” Branka Čegeca, “Kukci i druge jezive priče” Maše Kolanović, “Pjevač u noći” Olje Savičević, “Put u Gonars” Nikole Petkovića, “Zlatarovo zlato” Zdenka Bašića i Tanje Konforta, te “Hrvatska kuharica” Mate Jankovića.

Osim poslovne zone, na štandu veličine 56 četvornih metara postojat će i zona koja prezentira dječje knjige, a hrvatsku slikovnicu predstavit će se kroz ilustratore Zdenka Bašića, Andreu Petrlik, Vandu Čižmek, Vendi Vernić, Ivanu Guljašević Kuman, Umu Huseinović, te Anu Kadoić. Na štandu će biti predstavljena i selekcija stripa, u odabiru Davora Schunka.

Glavni specifikum sajma ove godine bit će, nakon dugo vremena, nastup hrvatskih autora u službenom programu. Sudjelovat će književnici Slobodan Šnajder i Kristian Novak, s kojima će u polemici biti Norbert Gstrein, austrijski autor koji je puno pisao o Hrvatskoj.

Kao ekskluzivnu vijest Kozina je najavio i aktivnosti prodaje prava na autobiografiju Luke Modrića, nastalu u suradnji s istaknutim sportskim novinarom Robertom Matteonijem, koja izlazi u Hrvatskoj pod egidom izdavačke i agencijske kuće Corto.

Štand obilježen estetikom programa Rijeka 2020.

Budući da je Rijeka iduće godine europski grad kulture, hrvatski će štand na sajmu knjiga u Frankfurtu nositi estetiku programa Rijeka 2020., a imat će i uz to vezan poseban program.

Program “Hrvatska i Rijeka 2020. u srcu Europe” najavila je organizatorica hrvatskoga programa na sajmu u Frankfurtu Jelena Spreicer s katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta.

Rekla je da će u sklopu programa “Plan J” sudjelovati Roman Simić, direktor i osnivač Festivala europske kratke priče (FEKP) te predstavnici prestižnog britanskog Hay Festivala, koji svake godine dio programa održava u nekom partnerskom gradu. Sljedeće godine to će biti Rijeka, gdje će program Hay Festival Rijeka 2020., kao dio FEKP-a, predstaviti projekt Hay Festival Europa28 kojim se želi povećati vidljivost i utjecaj žena na umjetnost, kulturu, znanost i poduzetništvo.

“U sklopu projekta, iz svake članice Europske unije odabrana je jedna žena koje će napisati po jedan esej koji će biti objavljen u antologiji koja u ožujku iduće godine paralelno izlazi u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, gdje će ju objaviti nakladnik Fraktura”, rekla je Spreicer. Iz Hrvatske je odabrana pjesnikinja i aktivistica Asja Bakić.

Nadalje, bit će organizirana i diskusija “Pripovijedanje Drugog u ‘malim’ i ‘velikim’ književnostima”, zamišljena kao panel o interkulturalnoj književnosti koja tematizira hrvatsko-njemačke jezične, književne i kulturne veze, te manjina i ljudskih prava u odnosu na pitanje identiteta. Također, na hrvatskom štandu bit će organizirani razgovori s autorima.

Najveći i najplodniji hrvatski izdavači u Beogradu

Na 64. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, koji će se održati od 20. do 27. listopada, izlaže ukupno 23 hrvatska nakladnika, a osam je odabranih knjiga koje će na hrvatskom štandu biti posebno promovirane, “Knjiga o jugu” Jurice Pavičića, “Ezan” Ivane Šojat, “Pohvala tijelu” Pavla Pavličića, “Zao zrak” Igora Rudana, “Pjevač u noći” Olje Savičević, “Bijelo na crno” Hrvoja Klasnića, “Kukci i druge jezive priče” Maše Kolanović, te “Otac od bronce” Gorana Tribusona.

Voditelj hrvatskoga programa na sajmu u Beogradu Nikica Micevski istaknuo je kako se želi ove godine podići hrvatsku razinu predstavljanja u Beogradu. “Iz tog razloga ove godine tamo nastupa najveći broj najvećih, najplodnijih izdavačkih kuća iz Hrvatske”, rekao je.

Svi će prezentirati svoja recentna izdanja, a Micevski je najavio i dvije promocije u službenom programu, u kojima će sudjelovati hrvatski književnici Ivana Šojat i Jurica Pavičić.

Kozina je zahvalio Ministarstvu kulture i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na podršci u organizaciji programa hrvatskog sudjelovanja na sajmovima u Frankfurtu i Beogradu. Zajednica će nastaviti jednakom upornošću “gurati autore, koji daju najbolje što imamo, a to je kultura”, rekao je, te poručio: “Ne mislim da smo mi čavao o kojem visi slika, ali ‘i naša kaplja pomaže ga tkati'”.