ZAGREB Podrum Galerije Klovićevi dvori u kojima je trenutačno postavljena izložba »Put u vječnost« – koja okuplja likovna djela ponajboljih hrvatskih umjetnika vezana uz motive smrti – bio je savršena kulisa za promociju knjige pripovijedaka »Emet i druge priče« te zbirku pjesama »Ljudi ne znaju šutjeti« jedne od najznačajnijih autorica domaće književne produkcije, osječke spisateljice Ivane Šojat.

– U opusu Ivane Šojat razgovori s mrtvima se ponavljaju poput mantre, a smrt je lajtmotiv koji se provlači kroz sva njezina djela, posebice kroz najzapaženiji autoričin roman »Unterstadt«. Mrtvi nisu tema koju ona apsolvira, već se njome trajno bavi odnoseći se prema onostranom kao prema sastavnom djelu našega života, zapazio je auror izložbe »Put u vječnost«, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković ne skrivajući činjenicu da teme Ivane Šojat čitatelja dovode do mučnine, no i do spoznaje da je smrt neodvojiv dio naše svakodnevice.

– Izložena instalacija autoričina sugrađanina Ivana Faktora koju čine sprženi televizijski monitori položeni u obliku križa, te zvuci raketiranja Osijeka i glazba Langovih filmova izvrsno reflektiraju opustošeni ambijent Ivanine proze – napravio je efektnu paralelu između umjetničkih artefakata Maković na što se nadovezao urednik zbirke pjesama »Ljudi ne znaju šutjeti« Delimir Rešicki.

– U svojoj beskompromisnosti prema drugima, a naročito prema sebi, pjesnikinja je ušla u sam izvor traume, ratne devedesete, i transponirala ih u stihove. Ova je zbirka stihovni kronotop spušten u osječke ratne godine koji sondira autoričinu okolinu, njezinu obitelj, a posebno nju samu, primijetio je urednik Frakturine pjesničke biblioteke »Fraktali«.

Prema njegovom mišljenju, ova zbirka od respektabilnih stotinjak pjesama, na kojima je pjesnikinja dugo radila perfekcionistički bruseći stihove, ponovo vraća riječ duhovnost, ali onu lišenu puke teologije ili mitologije.

– Njezina duhovnost je sukus onoga što čovjeka kao duhovno biće ispunjava u potrazi za samim sobom. Ta je duhovnost suprotiva aktualnoj materijalnoj civilizaciji koja ne vidi svoju propast – upozorava Rešicki, priznajući da je to »najpoštenija hrvatska poezija koju je čitao u posljednje vrijeme«.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević naglasio je bogatstvo i šarolikost opusa Ivane Šojat kojoj je ova izdavačka kuća izdala već sedam naslova.

– Pravi pisac uvijek je u suštini pjesnik, a Ivana Šojat ima pjesničko oko, vidi ono što običnim ljudima promiče, istaknuo je onaj nužni, teško opisiv sastojak dobre literature koju zasigurno ispisuje i ova autorica koja se posljednjih godina etablirala u jednu od najznačajnijih hrvatskih spisateljica.