Putovanja, bolesti, ljubavni zapleti, religijski fundamentalizam, traganje za osobnim identitetom… teme su koje, bez literature ili s njom, oslikavaju svakodnevicu. No, ukoliko netko sve ove teme o kojima raspravljamo i začinimo gotovo svako druženje uz kavu, opiše kroz zanimljive narative, napete radnje u maniri trilera, doda im lirsku estetiku i pretvori u književno remek-djelo, onda je jasno da će takvi naslovi privući pažnju, držeći čitatelja u hipnotiziranom stanju.

S obzirom da se posljednjih dana mjere opreza od širenja pandemije pooštrene, a omiljena društvena događanja uglavnom su odgođena za neko sigurnije vrijeme, ostaju knjige. Dobar stari način za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, javlja se kao odlična opcija. Udobna kućna atmosfera, odmak od svakodnevice i ljudi, ne čini se uopće kao nešto loše – naprotiv.

Sada je vrijeme za prelistavanje kućne biblioteke u kojoj se zasigurno nalaze barem neki od bezvremenskih klasika koje ako ste i pročitali, uvijek vrijedi s vremena na vrijeme ponovno pročitati, osvježiti pamćenje i doživjeti ih na drugačiji način. Osim toga, kratka šetnja do knjižnice i ubacivanje u torbu naslova koji su već dugo na wish listi, također je odličan plan. Aakođer, brojne web trgovine, tu su sa svojim novim naslovima koji su vrijedni pažnje.

Posljednjih mjeseci izdano je pravo bogatstvo sadržaja iz tipkovnice najutjecajnih suvremenih spisatelja. Iako je popis naslova koje vrijedi pročitati, ogroman, izdvojili smo četiri ona koji imaju najbolje recenzije, drže pažnju i obrađuju pitanja suvremenog vremena o kojima biste ionako pričali na kavama sa svojim društvom. Ovaj popis sasvim je dovoljan za prvu opskrbu literaturom u koju planirate ići.

The Testaments, Margaret Atwood

Popularna knjiga “Sluškinjina priča”, kanadske autorice Margaret Atwood, i serija po kojoj je rađena, oborila je sve rekorde gledanosti i popela se u sam vrh remek djela pop kulture. Iz tipkovnice ove autorice koja je postala glasnica potlačenih, feministica i antikonzervativista, prošle je godine izašla još jedna knjiga – The Testamensts. Riječ je o nastavku priče o teoističkoj republici Gilead. Radnja je smještena u vrijeme 15 godina nakon formiranja Gileada, u Kanadu, i sada se daje naslutiti gubitak snage ove totalitarne tvorevine. U romanu se isprepliću perspektive triju žena: tetke Lidije, lika iz prethodnog romana, Agnes, mlade žene koja živi u Gileadu i Daisy, mlade žena koja živi u Kanadi. Posljednje dvije zapravo su Juneine (Offred) kćeri.

Oris, Rachel Cusk

Nagrađivani roman britanske autorice s kanadskom adresom, Rachel Cusk potaknuo je rapravu o tome koliko se puno toga može reći, a da se ne govori ništa. Ljudi koje susreće na svom putovanju govore o sebi, o tome što proživljavaju, što ih muči, čemu se nadaju… I kroz njihove opise vješto je oslikala autoportret. Sve ono što i sama proživljava, ispričano je kroz priče njenih sugovornika. U ovome romanu se prikazuje čega najviše ima, a čega nedostaje u muško – ženskim odnosima, u svakodnevnoj borbi i levijatanskoj borbi svih protiv svih. Djelo je pisano u 10 priča, 10 razgovora i prva je knjiga trilogije u koju su uključena još i romani “Tranzit”’ i “Lovorike”.

Uvez, Bridget Collins

Uvez je prvo djelo koje je Collins napisala za odrasle i čini se kako joj kreiranje višeslojnosti radnje i likova ide kao od šale. Roman je podijeljen u tri dijela, a priča o mladiću koji je izučio prekrasan zanat kod knjigoveže, nakon što je pobijedio tešku bolest, više je nego inspirativna. Ljubav koja izlazi izvan okvira i saznanje da jedna od knjiga nosi upravo ime glavnog junaka, tek su neki od razloga zašto je ovo djelo toliko zanimljivo, mistično i privlačno.

Povratak u Reims, Didier Eribon

Ovo djelo je savršena literatura za ljubitelje filozofije. Spoj osobnog iskustva i znanstvenog rada kojim je Eribon zaokupljen kao profesor društvenih i humanističkih znanosti, pretočeno je u djelo koje potiče promišljanje o klasama, identitetu, grupnoj identifikaciji, homoseksualnosti i društvenim normama. Riječ je o autobiografskom romanu koji secira unutarnje borbe autora homoseksualne orijentacije koji je odrastao u radničkoj obitelji, ulogu roditelja nasilnika i pronalaženje sebe kroz znanost i učenje u metropoli poput Pariza i povratak u Reime nakon dvadeset godina. Kroz ovu priču se još jednom potvrđuje krilatica koliko osobno jest političko i da je autorov comming out zapravo politički čin pretvoren u manifest.