Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
18. studenoga 2018.
MUO

Monografija: Šezdesete u Hrvatskoj kao budnica koja nam je otvorila prozor u svijet

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 20. lipanj 2018. u 8:33 2018-06-20T08:33:21+02:00

Knjiga je dio »paketa« koji ide uz istoimenu središnju ovogodišnju izložbu Muzeja za umjetnost i obrt. Autori su se u njoj držali faktografije, a sama je monografija »nastavak života izložbe na papiru«, kako je rekao Zvonko Maković

ZAGREB Opsežna monografija »Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost«, na kojoj je radilo sedamnaestero autora, a koja je, pak, dio »paketa« koji ide uz istoimenu središnju ovogodišnju izložbu Muzeja za umjetnost i obrt, predstavljena je u utorak. Knjiga, raskošno i bogato opremljeno izdanje, propituje jednu od ključnih faza nedavne hrvatske prošlosti, kako je šezdesete okarakterizirao ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.

– Bit ove knjige je komunikacija s budućnošću, ona je temeljna referentna točka promišljanja šezdesetih – kazao je Gašparović.

Za Antu Žužula, predsjednika Nadzornog odbora Školske knjige, sunakladnika monografije, šezdesete su povijesno, kulturološki i politički važne i one su »prethodnica naših dana, prethodnica hrvatske slobode«.

– Šezdesete u Hrvatskoj su budnica koja je otvorila prozor u svijet. Tom otvaranju prozora i povezivanju sa svijetom pripomogle su i »ćaće«, tadašnji gastarbajteri, koje su odlazile u svijet, slično kao što se i danas odlazi, ali danas odlaze cijele obitelji – osvrnuo se i na sadašnjost Žužul, dodavši da su te »ćaće« bile poveznica s danas naizgled banalnim, ali tada važnim predmetima koje su donosile svojim obiteljima, od traperica i šuškavaca do tranzistora, a taj je »susret deprovincijalizirao Hrvatsku«.

Govoreći o zbivanjima '68. u Hrvatskoj, Žužul je zaključio da su ona prethodnica '71., odnosno Hrvatskom proljeću, a ono je, pak, prethodnica '91., odnosno osamostaljenju Hrvatske.

Autor idejnog koncepta izložbe Zvonimir Maković ustvrdio je da je u monografiji izneseno sve bitno, da su se autori držali faktografije te da se na faktografiji gradilo, a sama je monografija »nastavak života izložbe na papiru«.

Urednica monografije Miroslava Vučić ustvrdila je da relevatnih tekstova i priloga do monografije zapravo i nije bilo, a objavljeni eseji »sintetiziraju sve što znamo o šezdesetima«. Nakon iskustva rada na ovako opsežnoj i tematski raznorodnoj monografiji o šezdesetima, Vučić je uvjerena da smo spremni i za sinteze o sedamdesetima, osamdesetima, devedesetim godinama.

U monografiji su obrađene različite teme – od društveno-političkog konteksta, svakodnevice, likovnih umjetnosti, književnosti, kazališta, filma, glazbe, medija, a autori su, uz ostale, Maković, Anto Batović, Ana Lederer, Igor Duda, Inoslav Bešker, Hrvoje Hribar, Nada Zgrabljić Rotar i drugi.

Izložba je otvorena do 30. rujna, do sada ju je posjetilo više od 20.000 ljudi, a za jesen je najavljen i prijevod monografije na engleski jezik.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka