Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 4
Sutra: 6° 6° 4
16. siječnja 2019.
Javier Cercas na Festivalu svjetske književnosti

Književnost koja ozdravljuje društvo

Ne kompromitira povijest i ne stavlja riječi u usta povijesnim likovima - Javier Cercas
Ne kompromitira povijest i ne stavlja riječi u usta povijesnim likovima - Javier Cercas
Autor:
Objavljeno: 1. rujan 2014. u 19:50 2014-09-01T19:50:00+02:00

Cercas je sa »Salaminskim vojnicima«, minuciozno istražujući priču o čudesnom spasenju osnivača fašističke Falange Rafaela Sancheza Mazasa duboko prodro u rane španjolskog društva podijeljenog Građanskim ratom napisavši pritom fascinantno štivo o povijesti, junaštvu, sjećanju, životnim odlukama i izborima koje nas čine onima što jesmo

Španjolski pisac Javier Cercas bez sumnje je jedno od najzvučnijih imena u nizu renomiranih gostiju drugog Festivala svjetske književnosti što će se u organizaciji izdavačke kuće »Fraktura« održati u Zagrebu od 4. do 12. rujna. 

  Cercas je rođen 1962. u Ibahernandu, gradu u istočnom dijelu Španjolske, u blizini portugalske granice, no zarana se s obitelji seli u Kataloniju gdje i danas živi. Na Sveučilištu u Geroni predaje španjolsku književnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja »El Páisa«. Objavio je zbirku pripovijedaka »Relatos reales« (»Istinite priče«, 2000) i dva hvaljena romana – »El móvil« (»Motiv«, 1987) i »El vientre de la ballena« (»Kitov trbuh«, 1997), no svjetski je uspjeh doživio tek s romanom »Salaminski vojnici«, koji je ubrzo po objavljivanju 2001. nagrađen nizom prestižnih književnih priznanja (Nagradom katalonske udruge knjižara Premi Llibreter, nagradom Premio Ciutat de Barcelona, nagradom žirija pisaca Premio Salambó, nagradama Premio de la Crítica de Chile, Premio Qué Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavour te u Velikoj Britaniji nagradom Independent Foreign Fiction Prize). Roman je prodan u više od pola milijuna primjeraka u Španjolskoj i preveden na petnaest jezika. 

Brojni gosti FSK-a

Na festivalskim tribinama, razgovorima i okruglim stolovima gostovat će, kao i prošle jeseni, brojni strani i domaći autori, između ostalih Javier Cercas, Aleksandar Prokopiev, Francesca Melandri, Bora Ćosić, Vlaho Bogišić, Patrick deWitt, Ivica Đikić, Ante Tomić, Rajko Grlić, María Duenas, Darko Dukovski, Dragutin Lucić, Branko Kukić, Ivan Lovrenović, Lawrence Norfolk, Sami Michael, Semezdin Mehmedinović, Renato Baretić, Aleš Debeljak, Mathias Énard, Slavenka Drakulić, Miljenko Jergović, Igor Štiks, Slavoljub Stanković, Roberto Callaso, Anna Katharina Fröhlich i Kjell Westo.

  Cercas je sa »Salaminskim vojnicima«, minuciozno istražujući priču o čudesnom spasenju osnivača fašističke Falange Rafaela Sancheza Mazasa, duboko prodro u rane španjolskog društva podijeljenog Građanskim ratom, napisavši pritom fascinantno štivo o povijesti, junaštvu, sjećanju, životnim odlukama i izborima koje nas čine onima što jesmo. Povjesničar Antony Beevor posebno je istaknuo emocionalnu inteligenciju kojom Cercas obrađuje povijesne i političke teme, koju povjesničari nemaju jer se striktno oslanjaju na dokumente. Pritom, ističe Beevor, Cercas ne kompromitira povijest i ne stavlja riječi u usta povijesnim likovima. 
 

Angažirana književnost

Neki su kritičari do te mjere dali važnost ovom romanu tvrdeći da sa Cercasovom pričom u kojoj nepoznati republikanski vojnik odluči ne ubiti Rafaela Sancheza Mazasa počinje istinska pomirba podijeljenog španjolskog društva. Roman je uvršten među najbolje romane prve dekade 21. stoljeća, a David Trueba prema njemu je snimio istoimeni flm koji je prikazan na festivalu u Cannesu. 

  Veliki peruanski književnik i nobelovac Mario Vargas Llosa, oduševljen »Salaminskim vojnicima«, izjavio je da je Javier Cercas veličanstveni dokaz da angažirana literatura nije mrtva. 

  – Ne slažem se s Llosom. Moje je mišljenje da je svaka odlična književnost i angažirana, a Cercas piše baš takvu, izvrsnu pa samim time i angažiranu književnost – smatra prvi čovjek festivala i »Frakture« Seid Serdarević jer književnost ne mora nužno biti pamfletistička da bi bila angažirana. A suptilna angažiranost i prožimanje fikcije, dokumentaristike i autoreferencijalnih momenata odlika je i romana »Brzina svjetlosti« koji Cercas objavljuje 2005. dijelom potaknut ratom u Iraku. 

  »Brzina svjetlosti« roman je o prijateljstvu s vijetnamskim veteranom, užasu rata, krivnji i nemogućnosti iskupljenja. Radnja se dijelom odvija u američkom gradu Urbani, gdje je i sam autor proveo dvije godine radeći kao asistent na katedri za španjolski jezik. 
 

Istraživački rad

Sljedeći njegov roman »Anatomía de un instante« (Anatomija trenutka, 2009) nadahnut je ključnim trenutkom svršetka Francove diktature – pokušajem državnog udara u španjolskom parlamentu 23. veljače 1981. godine. »Anatomiju trenutka« upravo je ovih dana objavila zaprešićka »Fraktura«, baš kao i prethodna dva romana »Salaminske vojnike« i »Brzinu svjetlosti«, a valja nam se nadati da će ovaj nakladnik ubrzo hrvatskim čitateljima omogućiti i čitanje najnovijeg Cercasovog romana »Las Leyes de la Frontera« (2012). 
 

  Analizirajući Cercasovu poetiku, Serdarević nalazi ključne razloge piščeve potentnosti, prevođenosti i globalnog prepoznavanja. Serdarević smatra da su Cercasovi romani snažan dokaz da se prošlost ne može i ne smije zanemariti i da se s njenim traumama mora suočiti da bi se uopće moglo krenuti dalje. 

  – Cercas je autor koji uvijek uranja u prošlost, ali način na koji on obrađuje povijesne događaje i njihove protagoniste je fascinantan. Treba svakako naglasiti da iza svakog njegovog romana stoji puno istraživačkog rada. On o događajima poput Građanskog rata ili pokušaja državnog udara 1981. piše s vremenske distance, obrađuje ih slojevito i nepristrano, kaže Serdarević ističući u prvom redu Cercasov nevjerojatni nerv za traganjem za odgovorima i neprestanim postavljanjem novih pitanja. 

  Budući da Cercas ističe da svaki narod ima svoje povijesne neuralgične točke i momente kolektivne histerije, a on sam španjolske nacionalne traume obrađuje na univerzalnoj, etičkoj ravni, logično je očekivati dobru recepciju Cercasovih djela i na ovim prostorima. 

  – Cercasovi su romani izuzetno bitni za našu sredinu. Mi nemamo autora poput njega, pisca koji sa na takav način literarno obračunava s povijesnim bremenom. Kao što sam rekao, on ne zauzima stav, ne docira, već pokušava shvatiti sve strane i rasvijetliti njihove motive, razmišljanja i životne izbore, dajući pritom cijeli spektar rezoniranja i okolnosti u kojima njegovi likovi djeluju. To je ključni razlog njegovog uspjeha i čitanosti, zbog toga se njegove knjige prodaju poput bestselera iako uopće ne govore o lakim temama, mišljenja je Serdarević. 
 

Povijest i individualne sudbine

A u predstavljanju Cercasovih romana domaćoj publici sudjelovat će i komparatist književnosti i leksikograf Bruno Kragić koji će moderirati okrugli stol na temu »Građanski rat i književnost, krivnja i pravda« (6. rujna u Dvorani »Müller« Kina »Europa«) na kojem će uz Javiera Cercasa sudjelovati i Bora Ćosić i Vlaho Bogišić. 

  – Čini mi se da bi baš Cercas, sa svoja tri u nas prevedena romana, mogao našim piscima pokazati umijeće prožimanja intrigantne povijesne teme s oblikovanjem individualnih sudbina kroz koje se ta tema prelama. Osobito me se dojmilo kako Cercas diskretno i vješto upliće autoreferencijalnu svijest u romane, kaže Kragić te raščlanjuje strukturu Cercasovih romana. 

  – Oni su u najmanju ruku romani na tri razine: prelamaju intrigantnu povijesnu temu – neki događaj iz Građanskog rata za Španjolce najtraumatičniji period 20. stoljeća, u »Salaminskim vojnicima«, ili referiranje na Vijetnamski rat, kao dio najtraumatičnije dekade novije američke povijesti, u »Brzini svjetlosti«. Usput time pokazuje da je sposoban nadići i nacionalne okvire. Nadalje, ti romani se strukturiraju kroz opću temu (moralnog) izbora koja može biti povijesno potaknuta ali je fikcijski oblikovana (npr. izbor lika u »Vojnicima« da spasi frankista) i naposljetku, taj se izbor reflektira i na način njihovog strukturiranja, kroz prisutnost pisca i kao lika i stalne reference na problem pisanja. 

  I u »Anatomiji trenutka« sve je to prisutno s tim da se u njemu gubi ova druga, središnja romaneskna linija u korist prve i treće – opet je tu važan trenutak – pokušaj državnog udara u Španjolskoj 1981. i taj se trenutak prelama kroz tri protagonista, ovog puta sve su to stvarne ličnosti pa je djelo daleko više »dokumentarno«, ali se opis pokušaja udara i tih ličnosti prožima s piščevim komentarima o pokušaju pisanja romana o tom događaju – analizira Kragić koji Cercasa smatra jednim od najozbiljnijih pisaca srednje generacije. 

  – Ozbiljan u smislu da je stilski vrlo dorađen, da je osviješten (svjestan forme u kojoj piše i na to se reflektira) i da se općim temama uklapa u onaj veliki niz europskog romana kao književnog iskaza problema morala i (trenutka) krize – smatra Kragić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka