RIJEKA Dvobroj 3-4 časopisa »Književna Rijeka« za 2015. godinu predstavljen je u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka. Kako je kazala predsjednica riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika Silvija Benković Peratova, dvobroj je realiziran uz skromna sredstva Ministarstva kulture i Primorsko-goranske županije, dok institucije nisu dale potpore Hrvatsko-talijanskim pjesničkim susretima te Susretima mladih pjesnika i prozaika. Ove godine ogranak je doživio financijski krah, pa je izlaženje sljedećeg broja »Književne Rijeke« pod znakom pitanja.

Riječ je o časopisu koji kontinuirano izlazi već devetnaest godina, a sljedeće bi godine trebao obilježiti 20. godišnjicu. Glavni urednik Igor Žic izrazio je skepsu da je dvobroj 3-4 možda oproštajan, a donosi velik broj tekstova na čak 390 stranica. Žic je predstavio esejistički blok, u kojemu su objavljeni eseji Grge Gamulina o Ivanu Meštroviću, Ivana Rogića Nehajeva o riječkom Starom gradu te Marina Badurine o percepciji hrvatskog nacionalnog pitanja u djelu Miroslava Krleže. Tu je i esej Ivana Rogića Nehajeva »Zapisi o Tišljaru«, zatim tekst Igora Žica o ostavštini Stanka Lasića te esej Željke Lovrenčić o dvije pripovijesti Frana Galovića u kontekstu fantastične književnosti. Objavljeno je i 36 eseja Augustina Serdara. 

O prozi u novom dvobroju »Književne Rijeke« govorio je Davor Velnić, koji se kritički osvrnuo i na to što ovaj časopis nema podršku Grada Rijeke koji sebe voli nazivati »gradom kulture«. U ovom dvobroju zastupljene su proze Davora Velnića, Augustina Serdara, Đonija Božića i Petrea Dimovskog. Objavljena je i drama Mire Gavrana »Ivan Krstitelj i njegovi prijatelji« prema autorovom romanu »Krstitelj«.

U cjelini »22. Galovićeva jesen« objavljene su pjesme pjesnika poznatih u njihovim zemljama: Bronislava Volkova (Češka), Elka Nyagolova (Bugarska), Tatjane Žitkove (Latvija), Tetjane Džube (Ukrajina), Natalije Vorobjove Hržić (Rusija) i Viktora Meljnika (Ukrajina).

Na blok poezije osvrnuo se Đoni Božić, a donosi stihove Francesca Tomade, Gustava Mahlera, Milka Valenta, Ljubice Kolarić-Dumić, Davora Grgurića, Igora Meića, Martine Piškor, Tatjane Pajalić, Frane Sorića, Gorana Gatalice i Mirjane Miljković.

Redovitu rubriku »Domaća beseda« predstavila je članica uredništva Vlasta Sušanj Kapićeva. Ova rubrika, koja promovira u prvom redu čakavštinu, donosi radove Đurđe Grujičić, Zorana Sušnja, Romine Raspor Mohorovičić, Svena Sušnja i Branke Arh. Dvobroj zaključuje rubrika »Sudbina knjige« u kojoj pišu Željka Lovrenčić i Nikola Crnković.