Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
21. listopada 2018.
Blockbuster

Kako je Zoran Žmirić sa svojim hvaljenim antiratnim romanom osvojio Ukrajinu

Kako je Zoran Žmirić sa svojim hvaljenim antiratnim romanom osvojio Ukrajinu
Kako je Zoran Žmirić sa svojim hvaljenim antiratnim romanom osvojio Ukrajinu
Autor:
Objavljeno: 6. lipanj 2018. u 17:15 2018-06-06T17:15:58+02:00

Prvo je zaljubljenik u hrvatsku povijest i kulturu, ukrajinski prevoditelj Volodymyr Krynytsky, naišao na Žmirićeve pjesme iz zbirke »Zapisano metkom«, preveo ih i objavio u ukrajinskom časopisu Tekst Over, da bi se potom zainteresirao i za prozu, procijenivši da je »Blockbuster« jako važna knjiga za Ukrajinu u ovom trenutku

Srđan Dragojević možda nije snimio film po njemu, iako je to po vlastitu priznanju jako želio, ali on je zato »big in Kiev«. Tako se ukratko može sažeti priča o »sporogorećem« romanu Zorana Žmirića »Blockbuster«, objavljenom 2009. godine u izdanju VBZ-a. I dok roman na domaćem »tržištu« ustrajno dobiva nove poklonike, na međunarodnom skuplja prijevode i polako osvaja nove prostore, pa je tako osim objavljenih prijevoda na poljski, talijanski, a sada i ukrajinski, u tijeku potraga za engleskim izdavačem za gotov prijevod na engleski jezik.

No priča s ukrajinskim izdanjem je posebno zanimljiva, a rezultirala je gostovanjem Zorana Žmirića na ovih dana okončanom Sajmu knjiga u Kijevu, gdje je ostvario zapažene nastupe i skupio iskustva o nama slabo poznatom knjižnom prostoru Ukrajine.
No da bi došlo do ukrajinskog prijevoda »Blockbustera«, a onda i do Žmirićeva gostovanja na književnom sajmu, morao je zaljubljenik u hrvatsku povijest i kulturu, ukrajinski prevoditelj Volodymyr Krynytsky, koji, kako kaže Žmirić, i inače prati književnu produkciju na Balkanu, naići na Žmirićeve pjesme iz zbirke »Zapisano metkom«, objavljene u online magazinima, onom Gradske knjižnice Rijeka te u Književnosti uživo.

– Nakon toga  me Volodymyr kontaktirao i izrazio zanimanje za moj rad. Preveo je nekoliko pjesama iz te zbirke i objavio u ukrajinskom časopisu Tekst Over, a potom se zainteresirao i za prozu, točnije za »Blockbuster«. Procijenio je da je »Blockbuster« jako važna knjiga za Ukrajinu u ovom trenutku i, čini se, bio u pravu. Preveo je roman i ponudio ga velikom ukrajinskom izdavaču Ranok, koji ga je prihvatio i objavio unutar svoje frakcije – izdavačke kuće Fabula. Konačno, Fabula me prije dva mjeseca pozvala da budem gost sajma i prihvatio sam – kaže Žimirić.

Ipak se osjeti...

Bez obzira na lijepi prijem i sva knjižna i neknjižna čuda koja je Žmirić doživio na sajmu knjiga u Kijevu, ipak se, kaže, osjeti da je zemlja u ratu, jer su sigurnosne mjere jako stroge, počevši od činjenice da se na sajam ulazi kroz detektor metala.
– Rat se osjeti čim izađeš s aerodroma, atmosfera je čudna, kao kišobran da je netko otvorio nad gradom, vrlo podsjeća na Hrvatsku 1990-ih... Ljudi su šutljivi, gledaju kroz tebe, osim ako im priđeš, a onda su najljubazniji na svijetu. Pitaš ih znaju li engleski, svi odgovaraju da znaju, a nemaju pojma – kaže kroz smijeh Žmirić.

Animirati mlade

Sajam o kojem je riječ održava se u zgradi u kojoj je nekad bio smješten proizvodni pogon i skladište i koji je Žmirića podsjetio na riječki prostor bivše tvornice »Rikard Benčić«. Tamo su svi izdavači i njihovi štandovi, kao i pozornice na kojima se održavaju književne i druge tribine.

– Sajam se razlikuje od naših sajmova po tome što nudi isključivo nova izdanja; tu nećete naći knjige koje su tiskane prije deset godina i kojih se izdavači žele riješiti za jednu kunu. Pomno se bira što se izlaže – kaže Žmirić, priznajući da prije odlaska u Kijev nije bio upoznat s njihovim knjiškim sektorom, no kolege koje su dosad tamo objavljivale rekle su mu da su Ukrajinci veliki zaljubljenici u pisanu riječ te da čitaju svi i svuda, u što se i sam uvjerio.

– Parkovi, livade, autobusna stajališta, javni prijevoz (od busa do metroa), kafići... gdje god se okreneš netko čita knjigu, a čitača ima svih uzrasta. Treba reći i to da je Ukrajincima knjiga počesto cijenom nepristupačna pa nije rijedak slučaj da dva ili tri prijatelja skupe novac i kupe knjigu koju redom čitaju, da bi je na koncu razmijenili s nekim za drugu knjigu... baš onako kako je moja generacija nekad radila sa stripovima – kaže Žmirić.

Zoran Žmirić i Miljenko Jergović

No nije to slučajno, jer se na animiranju mladih ljudi da čitaju knjige sustavno radi, pa je tako cijeli jedan dio sajma posvećen djeci svih uzrasta. U mnogim su paviljonima, kaže Žmirić, izloženi programi zanimljivi mladima, ali i ne samo njima. Bilo da su djeca sklona prirodi ili tehnici, imaju priliku ući u ulogu malih znanstvenika ili inženjera te vidjeti i iskusiti razne stvari. Pa tako pomoću izloženog mikroskopa koji je priključen na veliko videoplatno djeca imaju prigodu vidjeti kako izgledaju sjemenke i tek iznikle biljke, kako iznutra izgledaju pojedine mehaničke naprave ili kako radi pisaća mašina. Na prvu nema neke direktne veze s knjigama, no djecu se upućuje da se sve to može pronaći u knjigama.

Top 5

Kruna cijele ukrajinske priče ulazak je »Blockbustera« u top pet preporuka sajma. Žmirić je prvo najavljen kao jedan od sedam najzanimljivijih gostiju, pri čemu mu je društvo pravio i Sjön. Jedan utjecajni mrežni portal prije sajma je »Blockbuster« svrstao među pet knjiga koje je trebalo pročitati u svibnju, dok je drugi donio presjek najzanimljivijih knjiga te u preporuku ubacio Žmirića i Slavenku Drakulić, koji su, inače, bili jedini hrvatski predstavnici u Kijevu, te Jergovića, koji je predstavljao BiH.
Konačno, stigla je i preporuka u kojoj se ukrajinsko izdanje »Blockbustera« našlo u top pet izdanja ovogodišnjeg sajma.

Ulaz se naplaćuje

Poseban dio posvećen je, pak, slabovidnoj djeci, gdje su istaknuti obični kućanski predmeti pričvršćeni za zid, a koje djeca mogu opipati i upoznati se s njima i njihovim funkcijama.

– Ispred zgrade sajma ogromni je vrt, meni nalik na onaj pored Guvernerove palače. Prostrana livada na kojoj posjetitelji uzimaju predah uz kavu, osvježavajuće piće ili kakvu brzu hranu od koje u ponudi ima svega – od tradicionalnih peciva, savijača, kolača i slastica, do nešto klasičnijih ponuda; juhe, uštipci, sendviči...  a ni ljubitelji vege prehrane nisu oskudijevali; smoothie, frapei, veganski obroci... Cijelo vrijeme prolaze neprimjetni redari koji su vrijedno skupljali svaki odbačeni papirić – kaže Žmirić.

Kao ključnu specifičnost ovog književnog festivala, u odnosu na festivale u Hrvatskoj i regiji, Žmirić vidi u tome što ne postoje klasična predstavljanja novih knjiga, već je naglasak na prodaji, druženju pisaca s publikom te na tribinama s mnoštvom tema, a na kojima sudjeluju pisci.

– O knjigama nitko ne govori na tradicionalni način, gdje urednik, autor i još netko treći sugeriraju publici zašto je neka knjiga dobra. Ovako publika ima prigodu čuti i vidjeti autora u jednom drugačijem ambijentu i procijeniti koliko se dobro snalazi na zadanu temu, koja se, ipak, uvijek tiče i njegove knjige.

Ja sam sudjelovao na tribini »Svijet budućnosti bez rata«, a uz mene su gosti tribine bili izuzetno popularni ukrajinski pisac Volodymyr Rafeenko, izbjeglica iz okupiranog Krima, moj prevoditelj Volodymyr Krynitsky, zamjenik ministra informacijske politike Ukrajine Dmytro Zolotukhin te Marina Oliynyk, urednica časopisa Vrijeme i događaji, koji izlazi u SAD-u – kaže Žmirić, navodeći da je u četiri dana sajma dao više od deset intervjua; tri za nacionalnu i najveće privatne TV kuće, tri za nacionalni radio i dvije privatne postaje, te šest intervjua za novine iz kulture i web magazine. Nastup na nacionalnoj televiziji idućeg dana je na štand privukao ogroman broj ljudi pa je sat vremena bilo malo za druženje i potpisivanje knjiga publici.

Ono što je posebno indikativno u vezi s ukrajinskom publikom sajma činjenica je da je, kako kaže Žmirić, za sve dane trajanja sajma ispred ulaza bio stotinjak metara dugačak red u kojem ljudi čekaju na ulaz. Koji se naplaćuje, za razliku od ulaza na naše književne sajmove. Pritom publike ima svih uzrasta, od djece vrtićke dobi do umirovljenika, no Žmirića su se posebno dojmili brojni studenti koji s punim ruksacima knjiga izlaze sa sajma.

Sve u svemu, trenutno je »Blockbuster« hit tema u književnoj Ukrajini pa Žmirić ovih dana, po povratku, očekuje intervjue iz Ukrajine putem Skypea i ostalih modernih kanala.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka