Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 4
Sutra: 19° 19° 4
20. listopada 2019.
Stanje nikad gore

Izdavači dišu na škrge: Potpore u rekordnom kašnjenju, otkupi upitni

Izdavači dišu na škrge: Potpore u rekordnom kašnjenju, otkupi upitni
Izdavači dišu na škrge: Potpore u rekordnom kašnjenju, otkupi upitni
Autor:
Objavljeno: 13. lipanj 2016. u 7:02 2016-06-13T07:02:55+02:00

Izdavači će dramatično morati smanjivati svoje planove – još se nikad nije dogodilo da ni jedan otkup do lipnja nije ni započet, a pitanje je što će biti u drugoj polovici godine

Izdavački sektor u Hrvatskoj je na koljenima. Ovu rečenicu čuli smo toliko puta da već djeluje kao Ezopova basna o dječaku i vuku, no činjenice kažu da je vuk dosad stigao najbliže. Nećemo pretjerivati pa reći da je poklao cijelo stado dok su seljani odmahivali glavama u nevjerici, ali da se cijeli sustav opasno ljulja, to je nedvojbeno. I ne radi se tu samo o još jednom potvrđenim statističkim istraživanjima o (ne)kupovanju i (ne)čitanju knjiga u Hrvatskoj, nego doslovno o funkcioniranju sustava potpora i otkupa Ministarstva kulture, sustava na koji se izdavački sektor i zbog skučenog tržišta, čak i u dobrim vremenima, nužno oslanja. Činjenice kažu da ugovori za potpore izdavanja knjiga izdavačima još nisu poslani. No ako ništa drugo, barem su odobreni, iako je troje članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture dalo otkaz, budući da ministar Zlatko Hasanbegović nije poštivao cca 40 posto njihovih preporuka, pa je njihov posao bio uzaludan.

Otkupi za knjižnice, s druge strane, nisu ni odobreni, jer iako je poziv izdavačima da pošalju knjige za otkup upućen 11. travnja, do stola Kulturnog vijeća materijali nikad nisu stigli. Potvrdila nam je to preostala članica Vijeća Jasna Kovačević. A otkupi za knjižnice, ako i nisu nikada mogli biti osnova poslovanja izdavača, bili su ona sigurnost koja je dolazila kvartalno i pomagala u plaćanju nagomilanih računa.

Urušena infrastruktura

Činjenice, dakle, kažu da smo na pola godine, do kada su obično odrađene dvije ture otkupa, a da nije bio ni jedan.

Možemo spekulirati da otkup nije došao na evaluaciju Kulturnog vijeća – kojem je i bez ostavki mandat istjecao u lipnju ove godine – zato što je ministar htio da ga odradi novo vijeće. No problem je što je ministar pokrenuo i inicijativu za izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, kojima bi se još više povećale ovlasti ministra, a smanjile one kulturnih vijeća, i tako savjetodavnih tijela. Sve to dodatno komplicira i trenutna politička situacija u zemlji i izgledan scenarij prema kojem ćemo uskoro imati tehničku vladu, pa i tehničkog ministra kulture. Zbog svega toga upitno je imenovanje novih članova kulturnih vijeća, za što je javni poziv upućen 18. svibnja, a istječe 18. lipnja.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić zbog svega toga smatra da je situacija i više nego zabrinjavajuća.

– Neću ulaziti u osobu ministra, ne želim se baviti ni time s kime ćemo razgovarati o politici prema knjizi, ali reći ću da hitno moramo riješiti to što potpore rekordno kasne, ne samo njihovo oglašavanje, nego i procedura s ugovorima i novcem. Još je i veći problem to što je urušena infrastruktura koja treba provoditi otkup i tu odgovornost ima ministar, koji to nije uspio odraditi s vijećem do kraja mandata. A to je pravi presedan, jer koliko znam još ni jedan otkup u smislu evaluacije nije ni započet, što se nije desilo nikad – kaže Nejašmić, uvjeren da će sve to ostaviti ozbiljne posljedice na produktivnost izdavača ove godine, koji će dramatično morati smanjivati svoje planove.

I Drago Glamuzina, glavni urednik VBZ-a, s dugogodišnjim stažem u izdavaštvu, svjestan je ozbiljnosti situacije.

– Oduvijek je drugi dio godine u izdavaštvu bio bolji, jer su sajmovi, blagdani i slično, pa je novac od potpora i otkupa za mnoge u prvom dijelu godine bio slamka za disanje. Sad već svi stenju i bore se da prežive. Ne znam što će biti s otkupima, ali bilo bi katastrofalno da ih ne bude. Ni potpore nisu išle na vrijeme, a da sad ne idu otkupi, to bi za mnoge bio kraj. Mi ne ovisimo toliko o tome, više smo orijentirani na prodaju pa ćemo se snaći, ali mnogi kolege to ne bi preživjeli – zaključuje Glamuzina.

Nagomilani računi

Jedan od rijetkih izdavača kojem je potpuno opravdano povećan iznos potpora, OceanMore Gordane Farkaš Sfeci, upravo je na tom tragu, u muci s plaćanjem nagomilanih računa. U šali kaže, umjesto da u ovoj fazi, nakon toliko neizvjesnog života u izdavaštvu, razmišlja o svom mirnom privođenju penziji, mora razbijati glavu kako platiti dugove za tisak.

– Zadnji otkup bio je krajem prošle godine. U međuvremenu su izdavači poslali svoje naslove i u normalnim okolnostima dosad bi već bila druga tura otkupa. Ali to se nije desilo, i sad je u Ministarstvu na lageru vjerojatno i više od 1.000 knjiga za evaluaciju. Obzirom da je Vijeće raspušteno, i obzirom na cijelu ovu situaciju u zemlji, doista je pitanje što će na kraju biti – zabrinuta je Sfeci.

Ono što dodatno može zabrinuti izdavače kao dio knjižnog sektora jest to što cijeli sektor u Hrvatskoj nikada nije bio politički relevantan, što se pokazivalo u svim administacijama, od traljavih pregovora oko PDV-a pri ulasku u EU pa sve do činjenice da su mnogi natječaji u Ministarstvu kulture odavno bili odrađeni i da ih je, obzirom na iznose o kojima je riječ, mogla potpisati i prošla tehnička vlada. No to se, kao što znamo, nije dogodilo, nego je sve prolongirano do krajnjih granica, čemu aktualna politička događanja, krajnje eufemistično rečeno, nikako ne idu na ruku, još dodatno potičući opravdani pesimizam u ovom ozbiljno načetom sektoru.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.