Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
14. studenoga 2018.
Međunarodni sajam

Interliber donosi brojne nove naslove domaćih i inozemnih izdavača

Foto Davor Kovacevic
Foto Davor Kovacevic
Autor:
Objavljeno: 6. studeni 2018. u 11:19 2018-11-06T11:19:00+01:00

I ove godine mnogi izdavači tempirali su svoja nova izdanja upravo za izlaganje na Interliberu, koji će osim njih ponuditi i skladišne zalihe s (visokim) popustima. Među novim naslovima ima dosta provjerenih imena, ali i nekih iznenađenja

ZAGREB Međunarodni sajam knjiga i učila, popularni zagrebački Interliber, bit će održan od 13. do 18. studenoga. U programu, koji za njegovo 41. izdanje u tradicionalnim paviljonima pet i šest Zagrebačkog velesajma, priprema više od 300 izlagača, poseban je naglasak stavljen na rusku književnost, dok je kao novost najavljeno održavanje Sajma svjetskog obrazovanja.

U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskim kviz savezom i samim izlagačima, Interliber najavljuje i popratni program predstavljanja novih knjiga domaćih i inozemnih autora, druženje i razgovore s književnicima, čitaonice i radionice, dodjele književnih nagrada, aukciju starih knjiga, kvizove, glazbene programe, kao i program stručnih susreta nakladnika, knjižara i knjižničara te okrugle stolove i panel-rasprave.

Uoči ovogodišnjeg Interlibera neke od hrvatskih značajnijih izdavača upitali smo koje naslove pripremaju za ovaj knjižni sajam. Među brojnim naslovima koji zaslužuju pozornost, nakladnička kuća Fraktura izdvaja knjige »Oni« slikarice i ilustratorice Tisje Kljaković Braić; »Uspavanku Leïle Slimani«, nesvakidašnji triler koji hrabro zasijeca u trulo tkivo suvremenog društva te potresnu, duboko intimnu zbirku priča »Nevidljiva žena« u kojoj je Slavenka Drakulić ispisala neke od najupečatljivijih istina o starenju. Povijesni noir triler »Čuvar i vuk« već dvanaest mjeseci ne silazi s liste najprodavanijih naslova u Švedskoj, a njegov autor Niklas Natt och Dag prometnuo se u književnu zvijezdu svjetskog ranga, dok je »Osam planina« Paola Cognettija pamtljiva i elegantna meditacija o prirodi i prijateljstvu.

Iz tiska je nedavno izišla i knjiga »Krvava prostranstva: Europa između Hitlera i Staljina« povjesničara Timothyja Snydera, u kojoj dobivamo nove uvide u najvažniji, ali i najkrvaviji dio europske povijesti 20. stoljeća. Fraktura ističe i naslove »Ušao konj u bar« Davida Grossmana, zatim »Augusta« Johna Williamsa, »Lisicu« Dubravke Ugrešić, »Knjige Jakubove« Olge Tokarczuk te nove romane Ivane Šojat »Ezan«, Javiera Cercasa »Zakoni granice« i Ivice Đikića »Ukazanje«. Izdvojen je i »Jasenovac« Ive Goldsteina, koji daje dosad najcjelovitiju sliku o ustaškim zločinima i najtamnijoj mrlji hrvatske prošlosti. Zanimljive su i knjige Dragana Markovine »Jugoslavija u Hrvatskoj« (1918. – 2018.): Od euforije do tabua« te »Njemački život: Čemu nas danas uči životna priča Goebbelsove tajnice« Brunhilde Pomsel i Thorea D. Hansena.

Nova Klein

Izdavačka kuća V.B.Z. također je za Interliber pripremila pregršt novih naslova. Prvi put u prijevodu na hrvatski jezik izlazi najpoznatiji roman »Košnica« španjolskog nobelovca Camila Joséa Cele, važno prozno djelo 20. stoljeća. V.B.Z. najavljuje i knjigu »Predsjednik je nestao« Billa Clintona i Jamesa Pattersona – politički triler jedinstven već po samoj činjenici da ga je napisao autor koji je inspiraciju crpio iz svoga osobnoga predsjedničkog iskustva. Tu je i naslov »Hipi« Paula Coelha, koji se vraća u vrijeme ranih 1970-ih godina i oživljava snove jedne generacije koja je čeznula za mirom i usudila se izazvati uspostavljeni društveni poredak.

Kod V.B.Z.-a izlazi i »Knjiga rastanaka« naše ugledne psihologinje Mirjane Krizmanić, koja razmatra različite vrste rastanaka i njihove uzroke i posljedice. Najavljena je i knjiga »Obrana hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića na njemačkom sudu« hrvatskog odvjetnika Ante Nobila, a Drago Pilsel autor je nove knjige »Povratak Adolfa Pilsela« u kojoj se ocrtava drama jedne obitelji. Izlazi i knjiga Naomi Klein »NE« nije dovoljno – Kako se oduprijeti Trumpu i politici šoka te ostvariti svijet kakav nam je potreban«.

Branislav Glumac i Marino Zurl autori su »Priče o poštaru« s ilustracijama Ivana Lackovića Croate, dok Aljoša Vuković i Davor Šunk potpisuju »Svemirski taksi« – zanimljivu i edukativnu priču o velikom i dalekom svemiru. V.B.Z. će na Interliberu predstaviti i »Putovanje po Istočnoj Europi« Gabriela Garcíje Márqueza, novi roman Borivoja Radakovića »Hoćemo li sutra u kino« te novu knjigu Vedrane Rudan »Život bez krpelja«. Za ljubitelje nogometa spomenimo i naslov »Vatreni u Rusiji – od nacionalne traume do miljenika svijeta« Ivice Pezelja.

»Jesen« i »Zima«

Nakladnička kuća Profil najavljuje »Priču o izgubljenoj djevojčici« Elene Ferrante«, finale tetralogije »Genijalna prijateljica Elene Ferrante«. Tu su i »Besmrtnici« Chloe Benjamin – godina je 1969. u New Yorku, a susjedstvom se proširio glas o vidovnjakinji koja svakom može proreći točan datum smrti. »Sila prirode« Jane Harper pak govori o pet žena koje nevoljko odlaze na »team building« u divljinu. »Suviše vremena za nevažne stvari« Mihajla Pantića zbirka je priča proznog pisca, kritičara i profesora Beogradskog univerziteta.

Frane Herenda autor je »Sobe 909«, u kojoj je mladi menadžer zaposlen u marketinškom odjelu velike tvrtke već duljee vrijeme razočaran smjerom vlastitog života. Jurica Pavičić napisao je »Knjigu o jugu« – zbirku eseja o hrvatskom Jugu (Dalmaciji), srednjoeuropskom Jugu (Jadranu) te sveeuropskom Jugu (Mediteranu). Veljko Barbieri autor je »Mediteranske kuhinje«, a Maroje Mihovilović knjige »Kolači moje mame Vilme«.

U knjizi »ISIS« Fawas A. Gerges, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za radikalni islamizam detaljno opisuje povijest ISIS-a. Izdvojimo i Profilove naslove: Danny Orbach: »Zavjere protiv Hitlera«; Ammy Knight: »Nalozi za ubojstva – Političke likvidacije u Putinovo doba«; John Man: »Marko Polo ili putovanje koje je promijenilo svijet«; Rachel Bright, Jim Field: »Miš lavljeg srca«...

Za ovaj je Interliber Naklada OceanMore pripremila dvije knjige iz Knausgaardove »Enciklopedije godišnjih doba«: »Jesen« i »Zimu«. I kritičari i čitatelji očarani su autorovom britkošću i iznimnom sposobnošću da svog čitatelja nadahne na promatranje sasvim običnih stvari iz našega svijeta posve novim, zadivljenim očima. Izdvojen je i naslov »Tijelu, poezija« Szilárda Borbélyja. Zbirka »Tijelu: Ode i legende« kompleksna je poetska kompozicija koja preispituje osobni i društveni odnos prema ljudskom tijelu, a prozne pjesme prepjevi su ispovijesti o rođenju, životu i smrti.

Jazz i Whitman

U OceanMoru izlazi i roman »Prema istinitoj priči« francuske spisateljice Delphine de Vigan, za koji je dobila prestižne nagrade Renaudot i Goncourt des lycéens. Američka spisateljica Lydia Davis autorica je zbirke priča »Ne mogu i neću«. Najavljen je i roman »Vernon Suboteks« Virginije Despentes, a riječ je o završnom dijelu trilogije o šarmantnom DJ-u koja je precizna kronika našeg vremena i eksplozivni oproštaj od već amblematske književne figure. Na Interliberu bit će predstavljena i knjiga »Četiri godišnja doba« Sándora Máraija.

Nakladnik Sandorf najavljuje naslov »Svijet jazza – od Adorna do Johna Zorna« priređivača Saše Dracha, a riječ je o jedinstvenoj antologiji tekstova o jazzu iz pera samih jazz glazbenika i/ili teoretičara. Izlazi i knjiga Walta Whitmana »Demokratski vidici«, u kojoj Whitman kritizira industrijsku revoluciju i prethodnike modernizma koji su odabrali suzdržanost i racionalnost iznad emocija i osjećaja. Bit će predstavljeno i drugo izdanje »Koma« Srđana Valjarevića, prema anketi sarajevskog Oslobođenja najbolja objavljena knjiga od 2000. do 2016. na području Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore.

Kod Sandorfa izlazi i »Sušno doba« Gabriele Babnik, u kojem se 62-godišnja dizajnerica iz male srednjoeuropske zemlje i 27-godišnji mladić iz zapadne Afrike nakratko zbližavaju izloženi harmatanu, vjetru što nosi pijesak i isušuje tlo čineći ga neplodnim. U knjizi »Ima li ovdje odraslih?« Janis Varufakis opisuje mučne pregovore oko spašavanja grčke ekonomije.

Žmirić i Grlić

U povodu Interlibera Naklada Ljevak iz mnoštva novih izdanja izdvaja knjigu »Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma« njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra Manfreda Spitzera, koji upozorava roditelje da djeci, čiji je mozak još u razvoju, ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija. Roman »Povijest paučine« Borisa Perića zamišljen je kao svojevrsni nastavak romana »Vampir«, a Ljevak je objavio i »Cvijeće« portugalskog autora Afonsa Cruza.

Mladen Kopjar autor je romana za djecu i mlade »Sjena brončanog štakora«, dok je »Još uvijek Alice« Lise Genove dirljiv prikaz Alzheimerove bolesti. Naslov »Hitlerova čudovišta« Erica Kurlandera iznimna je studija magičnog i nadnaravnog na najvišim razinama vlasti u nacističkoj Njemačkoj. Knjiga »Pod grimiznim nebom« Marka T. Sullivana utemeljena je na istinitoj priči zaboravljenog heroja Pina Lelle, dok je »Odanost višega reda« Jamesa Comeyja, bivšeg direktora FBI-a, jedna je od izranjajućih istina o eri i moralnosti »trumpizma« ispričana u formi političke autobiografije.

Anna Kim, dobitnica Nagrade Europske unije za književnost 2012. godine, autorica je knjige »Zamrznuto vrijeme« o potrazi jednog Kosovara za svojom nestalom suprugom. U svojem debitantskom romanu »Metalno srce«, koji je dobio nekoliko prestižnih književnih nagrada, Donal Ryan sklapa razlomljenu sliku zajednice o tragičnoj situaciji koja ih je snašla. Navedimo još i Ljevakove naslove »Hrvatska grafika« Mikice Maštrović, »Moć izbora u doba preobilja« Michaela Bhaskara, »Kristina Švedska, žena gotovo slučajno« Darija Foa, »Snježna sestra« Maje Lunde, »Oulipo i književnost ograničenja« Ivane Buljubašić te novi roman Vladimira Stojsavljevića »Opijum za narod«.

Novo izdanje Hene coma je roman »Pacijent iz sobe 19« Zorana Žmirića, u kojem je gradski dečko na svoj devetnaesti rođendan poslan u rat. Dvadeset pet godina kasnije doveli su ga pred psihijatra kojemu će objasniti zašto je sebi učinio nešto nezamislivo. Hena je objavila i »Neispričane priče« Rajka Grlića, koji u svojoj knjizi na jedinstven način spaja život i film. Tu je i naslov »Čovjek koji je volio pse« Leonarda Padure o atentatu na Lava Trockog. U »Murtazi« Orhana Kemala, Murtaza je noćni čuvar u siromašnoj gradskoj četvrti koji svoju dužnost provodi s toliko revnosti i strogoće da iritira svoje sumještane...

U romanu »Divlje guske« Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini; očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka