Besplatno i svima dostupno mrežno izdanje dobila je i Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« koja je u tiskanom izdanju objavljena u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine.
ZAGREB Objava konačne inačice jedinstvenog Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) možda je najviše obilježio proteklu nakladničku godinu koja je donijela brojne nove naslove, stare, ali i nove književne festivale te zanimljiva gostovanja stranih pisaca.
Pravopis IHJJ-a predstavljen je potkraj lipnja, nakon jednomjesečne javne rasprave u kojoj je svoje primjedbe i sugestije dalo više od 400 jezikoslovaca.
Novi je pravopis, prvi u povijesti hrvatskog jezika koji je rezultat znanstvenoga rada i javne rasprave, dostupan u elektronskom i tiskanom izdanju. Elektronsko izdanje prilagođno je osobama s oštećenim vidom, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta preporučilo ga je za uporabu u hrvatskim školama. Njim je konačno razriješena »pravopisna zbrka« iz proteklih davadeset godina tijekom kojih se koristilo 20-ak različitih izdanja četiriju pravopisa.
Besplatno i svima dostupno mrežno izdanje dobila je i Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« koja je u tiskanom izdanju objavljena u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine.
Druženje pisaca s čitateljima nastavilo se i na festivalu Europea u Dvorištu Naklade Ljevak. U prvome ciklusu gostovali su turska novinarka i književnica Ece Temelkuran, irski autor kratkih priča John Boyne, portugalski pisac Joao Tordo i turski književnik Ahmet Umit, a na Interliberu je svoj Pulitzerom nagrađen roman »Sin gospodara siročadi« predstavio američki književnik Adam Johnson.
Američke pisce, urednike i izdavače u Zagreb, Pulu i Rijeku doveo je novi književni festival LitLink – književna karika, a u sklopu devete Revije malih književnosti u zagrebačkoj su se Booksi predstavili makedonski pisci. Hrvatski su pisci, pak, gostovali na Sajmu knjige u Leipzigu, u sklopu festivala »Kroatien Kreativ 2013«, kojim se tijekom godine uz potporu Ministarstva kulture diljem Njemačke predstavljala hrvatska kultura. U Leipzigu su se predstavili Renato Baretić, Vladimir Stojsavljević, Maša Kolanović, Zoran Ferić, Srećko Horvat, Boris Buden i Nadežda Čačinović.
Brojnim aktivnostima tijekom godine obilježena je stota obljetnica prvog objavljivanja dječjeg romana »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« Ivane Brlić Mažuranić i 120. obljetnica rođenja Miroslava Krleže. Obljetnica njegova rođenja obilježena je i u Berlinu gdje je Njemačko društvo za kroatistiku tim povodom organiziralo simpozij te u Pragu gdje su predstavljena Krležina sabrana djela u prijevodu Dušana Karpatskog.
Uspjeh hrvatske književnosti predstavlja i uvrštenje engleskoga prijevoda romana Roberta Perišića »Naš čovjek na terenu« (Our Man in Iraq) na popis najbolje prijevodne literature u SAD-u, koji objavljuje časopis World Literature Today, kao i ulazak prijevoda romana Daše Drndić »Sonnenschein« na engleski jezik (Trieste) u uži krug nagrade britanskog lista The Independent za najbolju knjigu prevedenu na engleski jezik.
Pulski Sa(n)jam knjige u Istri Kiklopa za životno djelo dodijelio je jednome od najistaknutijih hrvatskih proučavatelja književnosti Milivoju Solaru, a Kiklopa za urednicu godine dobila je Gordana Farkaš Sfeci iz naklade OceanMore koja je ove godine objavila i treću knjigu ovogodišnje nobelovke Alice Munro »Dragi život«. Kiklope za prozno djelo dobili su Roman Simić Bodrožić za »Nahrani me« (Profil) i Daša Drndić za roman »Belladonna« (Fraktura) te Arsen Dedić za poeziju i Irena Lukšić za knjigu eseja.