Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 28° 31° 2
19. lipnja 2018.
Čitanje kratkih priča

FEKP Od začudnog jajeta, do prašume koja odavno više nije nevina

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 2. lipanj 2018. u 10:06 2018-06-02T10:06:56+02:00

I druga večer Festivala europske kratke priče u Rijeci bila je odlično posjećena, što je, uz i opet odličan izbor autora i njihovih priča, najbolji zalog za budućnost ove vrijedne manifestacije i u kontekstu Europske prijestolnice kulture

RIJEKA Tijekom druge večeri Festivala europske kratke priče u Rijeci, u »Palachu« su se predstavili Jan Carson, Carlos Fonseca, Inga Žolude, Carys Davies i Andrija Škare. Prva je čitala Jan Carson, autorica iz Belfasta u Sjevernoj Irskoj. Prema njenim riječima, pisanje kratkih priča joj je lako, jer ima problema s koncentracijom pa počne gubiti pažnju nakon pet tisuća riječi.

Priče su joj pune začudnosti i iščašenog humora, ali posjeduju i humanu, bolno iskrenu dimenziju. Roman Simić kazao je da se Carson u svojim pričama često bavi temom gubitka memorije, a autorica je dodala da radi s osobama koje imaju demenciju. Radeći s njima, otkrila je da se gubljenje pamćenja može pretvoriti u nešto kreativno.

Jan Carson smatra i da pisci uvijek traže novi način da kažu stare stvari. Bilo je riječi i o njenom umjetničkom projektu »Postcard Stories«, u sklopu kojega je prijateljima slala razglednice s kratkim pričama. Carson je kazala i da još uvijek piše pisma te se dopisuje s nekoliko pisaca, što će za razliku od onog što se piše na društvenim mrežama ostati kao neka vrsta dokumenta.

Jan Carson čitala je začudnu priču pod naslovom »Jaje«, u kojoj žena rađa dijete koje iz nje izlazi s ptičjim jajetom u ruci. Oko ovog nadrealnog motiva razvija se priča o jajetu, koje postaje poput člana obitelji, sve do neočekivanog obrata.

Nagrade i priznanja 

Najmlađi sudionik FEKP-a je Carlos Fonseca (1987.), rođen u San Joséu u Kostariki. Njegova putanja drukčija je od nekadašnjih latinoameričkih velikana – ako je Cortázar imao Pariz, a Bolaño Barcelonu, onda je Carlos Fonseca imao New York, sveučilište Princeton, a trenutno boravi u Londonu. Najmlađi je autor kojeg je objavio poznati španjolski izdavač Anagrama. Prvi roman, »Colonel Lágrimas«, pisao je paralelno s doktoratom i već je nakon njega smatran jednim od najperspektivnijih latinoameričkih autora. Fonseca je čitao dio iz veće prozne cjeline, u kojemu čitatelja vodi na putovanje kroz prašumu, koja više nije »djevičanska«, već i ona ima povijest i politiku. Putujući kroz prašumu, pripovjedač prati grupu hodočasnika i bilježi kako se globalizacija odražava na to područje. Fonsecu zanima i fotografija kao način materijalizacije sjećanja.

Iz Latvije dolazi Inga Žolude, rođena 1984. u Rigi. Iz prve je ruke promatrala potonuće jednoga, a stvaranje drugoga svijeta. Te promjene često se mogu osjetiti u njezinim proznim tekstovima. Priče joj često znaju imati morbidnu atmosferu, što smo se uvjerili slušajući njenu priču o rezidenciji za pisce u koju pisci odlaze umrijeti. Protagonist ove priče je depresivan književnik, koji nakon propale ljubavne veze odlazi u književnu rezidenciju gdje se namjerava ustrijeliti. U razgovoru s Romanom Simićem autorica je kazala da je latvijski jezik jedini u kojemu može izraziti sebe. Riječ je o dosta strogo normiranom jeziku, unutar kojega Inga Žolude nalazi prostor za igru i otkrivanje novih riječi. Danas je prisutan i utjecaj engleskog na latvijski jezik. Autorica je opisala Latvijce kao dosta zatvorene ljude, koji teško govore direktno, što se može pripisati i represiji tijekom povijesti. Inga Žolude uključena je u prestižne publikacije poput Best European Fiction 2014. i dobila je EU Prize for Literature.

I naše Škare list 

Riječkoj publici predstavila se i Carys Davies iz Walesa, koja je dobitnica ugledne Frank O'Connor Prize. Priče su joj, poput Čehovljevih, jednostavne, ali samo na prvi pogled. Lakoća kojom je u stanju pripovijedati krije minuciozan i težak rad na pričama. One prožimaju više kontinenata i vremenskih epoha, jezik joj je ekonomičan, bez ikakvih višaka i bolno precizan, a priče joj meandriraju iz sumornog i olovnoteškog do duhovitog, pronicljivog i šarmantnog. U to je publiku u Rijeci uvjerila i priča koju je čitala – »Na Commercial Hillu«.

Na kraju večeri priču »Golman« čitao je hrvatski autor Andrija Škare (Zagreb, 1981.). Škare je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti, scenarist je, novinar i voditelj na Hrvatskoj televiziji. Jedan je od osnivača književnog pokreta eventualizam, pa je s četirima pričama zastupljen u knjizi »Zbornik eventualizma – Nagni se kroz prozor«. Objavio je knjigu beletrističko-publicističkih zapisa o zagrebačkim kavanama i kafićima »S više mlijeka, molim« te zbirku priča »Život svijeta koji će doći«. S autorom je razgovarala književnica Korana Serdarević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka