Napisao 50 romana

Da je manje, bilo bi ga više: Objavljeno prvo kolo Izabranih djela Pavla Pavličića

Sandra Sabovljev

Da je manje pisao, Pavličić bi književne kritičare i povjesničare više zanimao jer u nas se ne priznaje da je moguće pisati s lakoćom i radošću – kazala je autorica pogovora svih pet djela Julijana Matanović



ZAGREB Budući da se broj njegovih prvih izdanja približio stotici, Pavao Pavličić s pravom se smatra najplodnijim i najproduktivnijim hrvatskim piscem, istaknula je profesorica kroatistike Josipa Kvasina u Muzeju za umjetnost i obrt na predstavljanju prvog kola Izabranih djela ovoga pisca i scenarista u izdanju Mozaik knjige.


Riječ je o pet naslova – zbirci pripovijedaka »Dobri duh Zagreba«, romanima »Koraljna vrata«, »Kronika provincijskog kazališta« i »Večernji akt« te proširenom izdanju knjige memoarske proze »Dunav«. Zapravo, sva su izdanja obogaćena dodatnim autorovim zapisima i tekstovima koji komentiraju svako od djela.


– Od 1972. pa do danas, Pavličić je napisao pedeset romana, od toga šest za djecu i mlade, zatim osam zbirki feljtona, isto toliko knjiga eseja i memoarske proze te osam zbriki pripovijedaka. Djela su mu preveden na devet jezika, sedam mu je naslova uvršteno u program lektire, a dobitnik je više od 20 uvaženih nagrada – brizinski je Kvasina prošla brojkama kroz Pavličićevu biografiju, dodajući i informaciju da je 2014. godine s 12.809 knjižničkih posudbi Pavličić bio i najčitaniji domaći autor.


Povratak priči




– Iako je često etiketiran kao pisac kriminalističkih žanrova, njegovu prozu u prvom redu obilježava povratak priči, neovisno piše li memoaristiku, fantasy ili krimić, naglasila je Kvasina, nazivajući Pavličića majstorom pisma koji uspješno stvara književne hibride.


Književnica i književna kritičarka Julijana Matanović, koja je uz glavnog urednika Mozaik knjige Zorana Maljkovića sudjelovala u odabiru pet naslova za prvo kolo, istaknula je paradoks vezan uz ime Pavla Pavičića.


– Da ga je bilo manje, bilo bi ga više. Da je manje pisao, književne bi kritičare i povjesničare više zanimao jer u nas se ne priznaje da je moguće pisati s lakoćom i radošću, kazala je autorica pogovora svih pet djela. Dodala je i da je kriterij za izbor ovih pet naslova bio djelomično tržišne prirode, pa su tu lektirni naslovi, no selektirana su i djela koja u pravom svjetlu prikazuju zanemarenog i prešućenog Pavičića.


Probrani dopunjeni naslovi


U Izabrana djela uvrštena je zbirka »Dobri duh Zagreba« (1976), dosad objavljena u čak 11 izdanja i ujedno najstariji Pavličićev lektirni naslov. Naslov je proširen autorovim esejom »Šest filmova s Tadićem«, u kojemu se najviše govori o filmu »Ritam zločina«, snimljenom po naslovnoj priči knjige.


U novome izdanju »Koraljnih vrata« (1989), u kojima je zahtjevna srednjoškolska lektira »Osmana« uključena u intrigantni zaplet koji povezuje 17. i 20. stoljeće, objavljeno je i autorovo predavanje o dopjevima Gundulićeva epa koje je Pavličić 1989. održao na znanstvenom skupu o Gunduliću. Tu je i »Kronika provincijskog kazališta« koji se smatra najboljim Pavličićevim romanom što ga, prema mišljenju Julijane Matanović, stavlja uz bok Ivanu Aralici i Nedjeljku Fabriju. Uz roman, izdanje sadrži i autorovu dramu »Kazališni život« koja je pod naslovom »Kazališni život ili smrt« 1981. igrana na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.


Novom izdanju »Dunava« (1983), dodan je autorov tekst »Tlapnja uspomene«. I konačno, izabranu petorku zatvara »Večernji akt« (1981), roman koji je Pavličiću donio Ninovu nagradu, učinivši ga najmlađim dotadašnjim lauereatom i prvim piscem nagrađenim za fantasy roman. U novom izdanju dodana mu je i Pavličićeva priča srodne teme »Ugovor s Viragom«, koja je 2014. nagrađena prvom nagradom Večernjeg lista.