Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 31° 3
Sutra: 31° 31° 3
25. lipnja 2019.
Suradnja s Pattersonom

Bill Clinton napisao politički triler u kojem je jedna od glavnih negativki - Hrvatica

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 7. ožujak 2019. u 7:13 2019-03-07T07:13:36+01:00

 Ne treba sumnjati da su oni vrlo dobri dijelovi romana koji govore o u rukavicama realiziranoj, ali itekako surovoj borbi za vlast, nastali ponajprije iz pera Clintona kojemu je Patterson tu vjerojatno samo asistirao kao dokazani majstor spisateljskog zanata 

Da političari, posebno predsjednici država, pišu knjige, nije ništa neobično. No, da su te knjige trileri – e, to je već poprilična rijetkost. A upravo tom žanru okrenuo se čuveni američki predsjednik Bill Clinton u knjizi »Predsjednik je nestao«. Istina, za konačnu realizaciju potražio je pomoć svjetski uglednog majstora političkih trilera Jamesa Pattersona, a krajnji rezultat rada dvojice veterana vrlo je napeta i uzbudljiva knjiga koja možda i nije, kako to promidžbeni slogan zagrebačkog izdavača VBZ-a glasi, »politički triler desetljeća«, ali je bez imalo dvojbe knjiga u kojoj će ljubitelji ove vrste literature itekako uživati, a puno dobra u njoj će naći i oni koje taj žanr ne zanima, ali nemaju ništa protiv da o radu predsjednika jedne od dviju svjetskih velesila doznaju iz direktnih izvora, makar to bilo i kroz izmišljenu i izmaštanu priču.

I zaista, Clintonov debitantski istup na području trilera (već se, inače, proslavio autobiografijom »Moj život«) u velikoj se mjeri temelji na njegovim bogatim iskustvima vezanim uz dvomandatno (od 1993. pa do 2001. godine) upravljanje SAD-om pa čitatelj dobija detaljan uvid u funkcioniranje predsjednika SAD-a i njegovih najbližih suradnika, a opisi njihovih aktivnosti na trenutke djeluju dokumentarističko precizni pri čemu si glavni lik – predsjednik Jonathan Duncan – dozvoljava komentare o pojedinim službama i senatu, a iz tih komentara jasan je stav samog Clintona jer se sve rečeno temelji baš na njegovom iskustvu. Tako, primjerice, isticanje znanja i uloge šefice kabineta u Bijeloj kući, ili pak zahvala djelatnicima Tajne službe sigurno proizlaze iz Clintonovih osobnih iskustava, kao i, recimo, konstatacija »politika se zna okrutno odnositi prema ranjenima« pri čemu misli na one političare koji su (kao i on sam u, recimo, aferi Lewinsky) znali toliko pogriješiti da povratak nije bio lagan, često i neostvariv.

Alter ego 

Zanimljivo je da Jonathan Duncan kao Clintonov alter ego posebnu pažnju u provođenju dužnosti američkog predsjednika, kao i političkog djelovanja općenito, veže uz snagu medija pri čemu je prema tom dijelu javnosti vrlo skeptičan i kritičan.

– Danas se senzacija prodaje bolje od činjenično provjerene vijesti, gorko u jednom trenutku konstatira predsjednik Duncan da bi potom koju stranicu kasnije napisao i ovo: »Ne možemo opstati bez slobodnog tiska... dovoljno pouzdana da prati činjenice tamo kamo zaista vode. Ali današnje okruženje stvara ozbiljan pritisak na novinare, barem na one političke, da čine upravo suprotno – da se koriste svojom moći i da, riječima jednog mudrog kolumniste, sve političare oslikaju ko 'nenormalne', čak i one poštene, sposobne, nerijetko zbog relativno nevažnih stvari, zaključuje Duncan/Clinton.

Također, ne treba sumnjati da su oni vrlo dobri dijelovi romana koji govore o u rukavicama realiziranoj, ali itekako surovoj borbi za vlast, nastali ponajprije iz pera Clintona kojemu je Patterson tu vjerojatno samo asistirao kao dokazani majstor spisateljskog zanata. Zajedno su nedvojbeno stvorili knjigu koja uspješno govori, između ostalog, i o mračnim stranama suvremenog svijeta pri čemu u uspješnije trenutke svakako idu one epizode kad je zbog zamišljene radnje predsjednik Duncan prisiljen sam i prerušen »spustiti se« među narod gdje bez pratnje bilo kojeg agenta kroz razgovore s ljudima uočava kako se u stvarnosti živi. Taj postupak znan još od Charlesa Dickensa i klasičnog romana »Kraljević i prosjak« efektan je i u slučaju ovog romana, a autorima se – usprkos očiglednoj i razumljivoj naklonosti prema domovini – mora priznati da imaju hrabrosti jasno izložiti i stavove onih koji ne vole dominaciju SAD-a pri čemu se posebno izdvaja odlično izgrađen lik žene ubojice zvane Bach koja u jednom trenutku, promatrajući veliki kip Abrahama Lincolna, o Americi govori kao o naciji »koja je izgrađena na ideji, slobode, samostalnosti i osobnih prava, ali na tuđem teritoriju slobodno gazi upravo te principe«.

Kibernetički terorizam 

2754576

Kad je o samom zapletu riječ svakako treba reći da je i tu dvojac Clinton/Patterson vrlo zanimljiv. U središtu pažnje je tzv. kibernetički terorizam, odnosno pokušaj neprijatelja Amerike da ubacivanjem opasnog eletroničkog virusa SAD-u nanesu ogromnu štetu i blokiraju život. Priča je ispričana vrlo kvalitetno, radnja je vrlo zanimljiva i napeta s nizom neočekivanih obrata, a likovi su jasno postavljeni i opisani što je svakako zasluga velikog Pattersonovog znanja, iskustva i nadarenosti. Posebno dobar dio priče upravo je to ulaženje u svijet kibernetičkog terorizma, odnosno sjajno obrazloženje činjenice da je danas vrlo lako moguće ulaskom u informatičke sustave nanijeti ogromnu štetu te kroz rušenje informatičkih sustava o kojima danas ovisi gotovo sve dovesti do, primjerice, zaustavljanja postrojenja životno važnih sustava vodopopskrbe, električne i opskrbe plinom, prometa. S određenim informatičkim znanjem moguće, je kaže predsjednik Duncan, sjedeći u gaćama na kauču potkopati sigurnost nacije.

Nedvojbeno, »Predsjednik je nestao« pravi je i punokrvni politički triler kojeg se čita brzo i naizust jer nudi zanimljivu i napetu radnju, a istodobno nudi i više od čisto zabavne književnosti jer upozorava na dio vrlo opasnih negativnosti suvremenog svijeta. Svakako, draž svemu daje činjenica da je jedan od autora 42. po redu američki predsjednik, Bill Clinton, jedini američki predsjednik koji je, istina vrlo kratko, posjetio Hrvatsku.

Hrvatska uloga u trileru 

Hrvatska i susjedna Bosna i Hercegovina imaju sasvim solidno mjesto u ovom debitantskom Clintonovom triler istupu. Naime, glavni negativac skončat će život nedaleko od Zagreba, pod Medvednicom čiji opis je zasigurno djelo Clintona koji je tu planinu uočio za svog kratkog posjeta Zagrebu. Također, jedan od najbitnijih likova je Katarina Dorotea Ninković zvana Bach. Žena koja je vrhunska profesionalka u svom poslu ubijanja, rođena je i odrasla u Sarajevu u braku Hrvata i Muslimanke, a po bijegu iz opkoljenog Sarajeva okrenula se zanatu profesionalnog ubojice.

Liftovi prestanu raditi...

Slom informatičkog sustava donosi čudo problema. Pojašnjavajući samo dio njih jedan od likova ovog romana kaže: »Liftovi prestanu raditi. Čitači barkodova u trgovinama. Karte za vlakove i autobuse. Televizija. Telefoni. Radio. Semafori. Skeneri kreditnih kartica. Kućni alarmni sustavi... to će ozbiljno utjecati i na snabdijevanje električnom energijom... a to pak znači zdravstvene probleme masovnih razmjera. Tko će se brinuti za bolesne? Bolnice? Hoće li biti dovoljno resursa za liječenje? Danas su kirurške operacije uvelike ovisne o računalima... Zrakopolovi neće moći poletjeti. Čak ni vlakovi možda neće moći voziti u većem dijelu zemlje... Protok novca odjednom će biti sveden na transakciju iz ruke u ruku u gotovini. A odakle gotovina? Nećete moći otići u svoju lokalnu banku ili automat jer banka nema nikakav zapis o vama. Ekonomija ove zemlje zaustavit će se. Cijeli industrijski sektori koji isključivo ovise o internetu neće moći preživjeti«, govori Augie.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka