RIJEKA Studenti treće godine preddiplomskog studija »Gluma i mediji« Sveučilišta u Rijeci izveli su u Filodrammatici predstavu »Stranac«. Predstava je nastala prema motivima dramskog teksta njemačkog filmskog redatelja Rainera Wernera Fassbindera, koji je na hrvatski preveden kao »Južnjak«. Pod originalnim naslovom »Der Katzelmacher«, Fassbinder ga je napisao 1968. godine. Riječ je o bavarskom pejorativu za privremene radnike sa Sredozemlja, a u tekstu se propituju rasni, seksistički i politički izljevi mržnje lokalnih stanovnika prema strancu – Grku Jorgosu.

Dramsko događanje »Južnjaka« svedeno je na najnužnije: prizori nemaju ni imena ni broja, nema ni najosnovnijih režijskih napomena, a scenska je slika potpuno apstraktna. I likovi i scenska slika u funkciji su ilustriranja jednog društvenog fenomena, dok dramsko događanje ne nosi radnja nego vrlo oskudni dijalozi. Komad je strukturiran kao niz agresivnih razgovornih situacija koje kulminiraju u nasilničkom obračunu s gastarbajterom Jorgosom.

Obračun sa strancem

Kako je u predgovoru knjige »Anarhija u Bavarskoj« napisao Marijan Bobinac, u »Južnjaku« se pojavljuju ljudi iz nižih slojeva društva, niske jezične kompetencije i s teškoćama u međusobnom komuniciranju, a njihovo je obilježje i slab osjećaj solidarnosti. No, kad se u njihovoj sredini pojavi stranac od kojega se osjećaju ugroženi, u svojem obrambenom stavu oni postaju solidarni i na njemu istresaju svoju potisnutu agresivnost i frustracije. Fassbinder ne psihologizira svoje likove niti objašnjava zbog čega oni nešto čine.

Drama je kontekstom vezana za Njemačku, ali se bez problema može primijeniti na bilo koju sredinu u kojoj onaj koji je drugačiji postaje opasnost za zatvorenu zajednicu. Predstava »Stranac«, mladog redatelja Aleksandra Švabića i asistenta Jerka Marčića, prilagođena je današnjem društveno-političkom kontekstu neoliberalnog kapitalizma, porasta ksenofobije i problematičnog odnosa prema izbjeglicama. U ovoj verziji »Stranac« se odvija u Njemačkoj, ali to isto tako može biti i Hrvatska.

Predstava je zamišljena na dva plana – jedan je na pozornici Filodrammatice na kojoj su postavljeni stol i nekoliko stolica, a drugi je ispred pozornice gdje je scenski prostor naznačen s pomičnim praktikablima. Sukladno Fassbinderovu naputku da bi komad trebalo izvesti u »antiteatru«, redatelj Švabić koristi začudne postupke u kreiranju likova, dok sami glumci kreiraju zvučnu kulisu i scenske slike.

Priča prati devetero ljudi iz malog provincijskog mjesta nakon što među njih dođe stranac, gastarbajter, jeftina radna snaga, što pokreće niz reakcija i događaja koji u konačnici dovode do nasilja. Grk Jorgos, koji je upravo kao prvi strani radnik stigao u mjesto, suočen je s velikim otporom lokalnog kolektiva. Njihove negativne reakcije proizlaze iz straha, nepovjerenja, neznanja i kompleksa manje vrijednosti. Svi oni imaju neke svoje osobne frustracije, koje izlaze na vidjelo i u konačnici dovode do brutalnog obračuna sa strancem.

Grubi realizam

U predstavi riječkih studenata kraj je izmijenjen u odnosu na Fassbindera, a veza sa suvremenošću pojavljuje se u motivu žilet-žice za izbjeglice, koja se razvija ispred svečanog stola za kojim se protagonisti ponašaju kao da se ništa strašno nije dogodilo.

Sukladno Fassbinderovoj poetici, Aleksandar Švabić predstavu je režirao u maniri grubog realizma s elementima začudnosti, dok je u kritici malograđanštine i lažne pobožnosti možda i bespoštedniji od Fassbindera.

Predstava je nastala kroz improvizacije glumačkog tima koji čine: Nika Ivančić, Frano Barunčić, Ella Bogadi, Nikola Nedić, Tijana Trošelj, Lovro Ivanković, Mirta Polanović, Emir Mulalić, Maja Ožegović, Lara Lalić, Jurica Marčec, Marina Musulin i Tena-Antonija Torjanac. Kostimografiju potpisuje Ivana Butković, a zvukove i glazbu Sandi Bratonja. Nastanak predstave pomogla je Primorsko-goranska županija.