Slave 44 godine

“Stilske vježbe” – najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom

Hina

"Stilske vježbe" je 1968. u Teatru ITD postavio redatelj Tomislav Radić po djelu francuskoga književnika, pjesnika i esejista Raymonda Queneaua. Tomislav Radić, uz Tonka Maroevića, potpisuje prijevod i adaptaciju



»Stilske vježbe«, najdugovječnija hrvatska predstava, obilježit će 44. obljetnicu izvođenja u petak, 20. siječnja, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.   


 »Stilske vježbe« fenomen su svjetskih razmjera – to je najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom, Perom Kvrgićem i Lelom Margitić, koji su predstavu svojom virtuoznom izvedbom poveli i u svjetsku kazališnu povijest.


 Za obilježavanja 40. obljetnice, »Stilske vježbe« su uvrštene u Guinessovu knjigu rekorda kao najdugovječnija predstava na svijetu s istim glumcima




 »Stilske vježbe« je 1968. u Teatru ITD postavio redatelj Tomislav Radić po djelu francuskoga književnika, pjesnika i esejista Raymonda Queneaua. Tomislav Radić, uz Tonka Maroevića, potpisuje prijevod i adaptaciju.


U predstavi je riječ o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života, koja u tumačenju izvrsnih Pere Kvrgića i Lele Margitić na dvadesetak različitih načina pripovijedanja postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve smijeha te oduševljava glumačkom virtuoznošću.


»Stilske vježbe« premijerno su izvedene 19. siječnja 1968. u Teatru ITD i odmah su postale hit sezone. Na premijeri i u idućih šezdesetak predstava u prvoj sezoni izvođenja partnerica Peri Kvrgiću bila je Mia Oremović, a u siječnju 1970. njezinu ulogu preuzima Lela Margitić.


Raymond Queneau (Le Havre, 1903. – Pariz, 1976.) diplomirao je filozofiju, a strastveno se zanimao za matematiku, lingvistiku, književnost i psihoanalizu. Sudjelovao je u nadrealističkom pokretu.


Najpoznatije mu je djelo »Stilske vježbe« iz 1947. (Exercices de style) u kojemu je na 99 načina ispripovijedao priču iz crne kronike. U svojim djelima Queneau s mnogo mašte, humora i ironije istražuje jezik i objektivnu relativnost jezičnih znakova te pučku okolinu, zbog čega se svaki njegov tekst može smatrati istinskim jezičnim i kulturnim laboratorijem.