Foto: M. GRACIN
Elektra ulazi u red najtežih uloga ikad skladanih za dramski sopran, a u Rijeci će je pjevati Maida Hundeling. Dubravka Šeparović Mušović vraća se u ulozi Elektrine majke Klitemnestre, a Helena Juntunen u ulozi je Elektrine sestre Krizotemide
RIJEKA – »Elektra« predstavlja veliki izazov za svaku opernu kuću. U našem slučaju taj izazov znači pomalo i ludost. U umjetničkom smislu ovo je najzahtjevniji projekt u posljednjih četiri ili pet sezona HNK Ivana pl. Zajca. Elektra ulazi u red najtežih uloga ikad skladanih za dramski sopran, a u Rijeci će je pjevati impresivna Maida Hundeling. Dubravka Šeparović Mušović vraća se na pozornicu riječke Opere u ulozi Elektrine majke Klitemnestre, Helena Juntunen u ulozi je Elektrine sestre Krizotemide, a Dario Bercich bit će Elektrin brat Orest.
Nova premijera pod dirigentskom palicom Villea Matvejeffa, otvara novo poglavlje u povijesti opere u Rijeci. Njenim postavljanjem dokazujemo da smo najozbiljnija operna kuća u Hrvatskoj, u dahu je odmah na početku tiskovne konferencije istaknuo Marin Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca, te dramaturg-redatelj opere, glazbene tragedije u jednom činu »Elektre« Richarda Straussa koja će, 110 godina od svjetske praizvedbe 25. siječnja 1909. u Semperoperi u Dresdenu, u utorak 28. svibnja doživjeti riječku premijeru, dok je jedina repriza na repertoaru 1. lipnja.
Prava umjetnost
Blažević je na početku tiskovne ispričao jednu od tri glavne zvijezde opere, Maidu Hundeling, nagrađivanu njemačku sopranisticu iza koje je cijeli niz impresivnih opernih uloga, jer se pjevačica u vrijeme pressice pripremala za probu koja je uslijedila po završetku predstavljanja ovog velikog projekta, a »uloga Elektre je toliko tehnički zahtjevna i glasovno iscrpljujuća, da pjevačice između predstava trebaju dva do tri dana pauze«.
No zato su se novinarima rado predstavile druge dvije velike zvijezde – Helena Juntunen, jedna od najsjajnijih finskih sopranistica u ulozi Elektrine sestre Krizotemide, te Dubravka Šeparović Mušović, operna prvakinja Zagrebačke opere, kojoj je pripala uloga Elektrine majke Klitemnestre.
– Riječka »Elektra« bit će operni događaj sezone, ne samo u Rijeci, već u cijeloj Hrvatskoj. Riječko kazalište s pravom nosi naziv nacionalno, odabirajući za operni program Straussove i Wagnerove opere. To je hrabro, ali je u isto vrijeme i dužnost HNK, imati najveća i najteža djela opernog repretoara. Na riječkoj pozornici doista će se dogoditi prava umjetnost, rekla je vrlo emotivna Dubravka Šeparović Mušović.
Foto: M. GRACIN
Riječkim ljubiteljima opere ulogom Krizotemide prvi put će se predstaviti finska sopranistica vodeće nacionalne i međunarodne karijere Helena Juntunen.
– Bit će to spektakl, riječ je o doista impresivnom djelu, ekstremnom po pitanju tehničke zahtjevnosti pjevanja, ali i glumačkom angažmanu. Elektra je mlada djevojka, i vjerujte da nije nimalo lako prenijeti tu svježinu i mladost. Moram naglasiti da zaista uživam, evo nakon tri tjedna kiše, konačno nam se ukazalo i sunce, pa su moja djeca jučer se i kupala u moru. Znate, u Finskoj ovo su ljetne temperature, kazala je simpatična Helena Juntunen.
Platforma u gledalištu
»Elektra« je tek druga Straussova opera koja će biti izvedena u Rijeci, nakon »Kavalira s ružom« koji je u riječkom kazalištu premijerno izveden daleke 1968.
Foto: M. GRACIN
– Dandanas ova opera, vrhunac ekspresionizma i modernizma u opusu Richarda Straussa, izaziva čuđenje te fascinira kompleksnošću partiture koja svojom snagom i izravnošću prati libreto do najsitnijih detalja i odnosa među protagonistima. Naša riječka »Elektra« vremenski će biti postavljena u vrijeme kad je napisana, dakle u prvu polovicu 20. stoljeća te će scenografski, kostimografski, ali glumačkom ekspresijom slijediti umjetnički pravac tog povijesnog perioda – ekspresionizam i fovizam s jakim kolorističkim elementima.
Orkestar koji broji 80-tak članova, dakle naš kućni orkestar uz goste, a pod dirigentskom palicom odličnog Villea Matvejeffa, bit će smješten na pozornici, dok će glumci »izlaziti« iz »rupe« na platformu koja je pozicionirana u samo gledalište stoga će samo iskustvo gledanja i slušanje »Elektre« biti još snažnije, izazvat će pozitivan šok i kod gledatelja koji će tako biti u neposrednoj blizini izvođača i vidjeti baš svaku ekspresiju, ali i kod umjetnika za koje ovakva blizina gledatelja predstavlja izazov, naglasio je Blažević.
Izazov za orkestar
Maestro prve riječke »Elektre«, finski dirigent, skladatelj i pijanist, glavni gost dirigent Opere HNK Ivana pl. Zajca, Ville Matvejeff naglasio je kako je riječ o revolucionarnom djelu, revolucionarnoj operi, revoluciji u orkestralnoj glazbi općenito.
Foto: M. GRACIN
– Veliki je ovo izazov za orkestar, na rubu mogućnosti izvođenja. Postoji anegdota vezana za ovu operu. Dok je Strauss dirigirao, klarinetist je gledao u svoje note i uvidio da ih je u tempima u kojima maestro dirigira nemoguće izvesti. Nakon toga ga je upitao: ‘Maestro, možda je ovo lako odsvirati na klaviru, ali na klarinetu je nemoguće.’ Strauss mu je odgovorio: ‘Da, ne brinite, nije moguće ni na klaviru’. To izvrsno opisuje zahtjevnost ovog djela, no za mene osobno »Elektra« je najveće Straussovo djelo, zaključio je Ville Matvejeff.
Petar Kovačić, ravnatelj riječke Opere, naglasio je da je »Elektra« »izvukla« sve potencijale, kako solista i zbora, tako i orkestra i gostiju.
– Ova opera zalog je za buduće generacije, kazao je.
Podjela uloga
Foto: M. GRACIN
Scenograf i oblikovatelj svjetla je, uz Marina Blaževića, Alan Vukelić. Kostimografkinja je Sandra Dekanić a autorica scenskog pokreta Mila Čuljak.Opera »Elektra« realizirana je u suradnji sa Slovenskom filharmonijom i Cankarjevim domom u Ljubljani, tako da će se tamo opera izvesti sljedeće godine.
U očekivanju Wagnera
