Prije dva tjedna Filipec je u Budimpešti dobio veliku nagradu – Grand prix Društva Ferenz Liszt za najbolji CD s Lisztovim djelima snimljen te godine. Riječ je o Lisztovim virtuoznim »Paganini etidama« koje će Goran Filipec u subotu izvesti na koncertu u riječkom kazalištu
RIJEKA Riječkom pijanistu Goranu Filipecu ova je godina donijela niz velikih priznanja koja su ga i službeno – na visokom međunarodnom nivou – svrstala među respektabilne virtuoze. Kompaktna ploča u izdanju američke tvrtke Naxos, s Lisztovim »Paganini etidama« u njegovoj izvedbi, koja je izišla na tržište u ožujku ove godine – nakon izvrsnih kritika u časopisima i na portalima za klasičnu glazbu – proglašena je pločom mjeseca, a potom je dobila i Grand prix Društva Ferenz Liszt iz Budimpešte.
Radi se o velikoj nagradi koja se (ne svake godine) dodjeljuje najboljim snimkama Lisztovih djela, a laureati su proteklih desetljeća bili velikani poput Herberta von Karajana, Vladimira Horowitza, Claudija Arraua, Zoltana Kocsisa, Maurizija Pollinija, ali i Georga Soltija.
Ovogodišnji, 39. Grand prix uručen je Goranu Filipecu prošlog mjeseca u Budimpešti, a on će u subotu, 5. studenoga, na sceni HNK-a Ivana pl. Zajca i koncertno predstaviti tu kompaktnu ploču za koju je dobio tako laskave kritike i nagrade.
– Grand prix Društva Ferenc Liszt veliki je kompliment, kojem se – moram reći – nisam nadao. Izdavač Naxos prijavio je Društvu moju snimku s Lisztovim »Paganini etidama« smatrajući da se radi o atraktivnoj ploči, ali je u konkurenciji za Grand prix ove godine bilo petnaestak vrlo zanimljivih snimaka, k tomu i izvrsnih umjetnika. Sretan sam što je žiri smatrao moju interpretaciju dostojnom tako značajnog priznanja – kaže Goran Filipec, koji će koncert u subotu, s najvećom radošću, pokloniti Riječanima:
– Čuo sam u kakvoj je lošoj financijskoj situaciji naše kazalište i kultura u Hrvatskoj općenito, tako da sam odlučio pokloniti ovaj koncert Rijeci i Riječanima, a napisao sam osobno i tekst za programsku knjižicu. Želio sam da se prvi koncert s promocijom diska – nakon nagrade koju sam primio u Budimpešti 20. listopada – održi baš u Rijeci. Bit će to prilika i za kupnju mog CD-a, koji repertoarno spada u diskografske raritete.
Zašto se neke verzije Lisztovih »Paganini etida« tako rijetko izvode? Postoji svega nekoliko snimaka…
– Nakon što je čuo Paganinija u Parizu, Liszt je odlučio postati klavirski virtuoz ravan violinskom čudu, kakvo je bio Paganini. Prve je verzije »Paganinijevih etida« napisao sa svega 27 godina, kad je njegov pijanizam bio ekstreman u svakom pogledu. Stoga su one toliko zahtjevne da im je teško dati umjetnički nivo koji nadilazi puko svladavanje golemih tehničkih poteškoća. Upravo zbog te iznimne kompleksnosti rijetko se izvode, a još rjeđe snimaju.
Na kompaktnoj ploči koju je objavio Naxos nalaze se sve verzije Lisztovih »Paganini etida«. Svjestan zahtjevnosti projekta, ozbiljno sam pristupio radu, a kvaliteti interpretacije svakako pridonosi moja dugogodišnja posvećenost Lisztovom opusu u cjelini.
Utjecaj koji je Niccolo Paganini imao na Franza Liszta neprocjenjiv je. Liszt ga je prvi put čuo na dobrotvornom koncertu u Parizu 1832. godine, što ga potiče na intenzivan rad na svom pijanističkom umijeću i utječe na njegov pijanistički, a time i kompozitorski stil…
Lisztove »Paganini etide« izravan su plod njegove fascinacije đavoljim virtuozitetom talijanskog violinista, a razne verzije etida rezultat su obrađivačkog karaktera koji je sastavni dio Lisztovog kompozicionog procesa. Veliki broj njegovih djela nalazimo u nekoliko verzija, a te verzije često podrazumijevaju izmjenu instrumentalnog sastava (orkestralna djela postoje u klavirskim verzijama, pjesme za glas i klavir obrađene su za klavir solo i sl.).
Verzije »Paganini etida«, poput Velikih etida (fr. Grandesétudes) i Mađarskih rapsodija, svjedoče o evoluciji Lisztovog pijanističkog stila, koji u finalnim verzijama dobiva znatno na rafinmanu i prozračnosti te odbacuje suvišnu gustoću pisma i ekstremne pijanističke teškoće.
Naxosova ponuda nije stigla na Vašu adresu bez razloga.
– Suradnju s američkom diskografskom kućom Naxos počeo sam nakon njihova interesa za objavljivanje moje snimke s klavirskim opusom Ive Mačeka. Ta je kompaktna ploča uvrštena u njihovu ediciju »Grand Piano«, a potom su mi ponudili da se priključim projektu snimanja cjelokupnog Lisztovog repertoara. Dogovorili smo se najprije za Lisztove »Paganini etide«, a u planu su još dvije kompaktne ploče koje ću snimiti u Njemačkoj, u suradnji s klavirskom tvrtkom Kawai – bit će to svi Lisztovi plesovi. Snimanje je u veljači sljedeće godine. Nakon toga slijede njegove klavirske poeme, inspirirane velikim literarnim djelima.
Što se predstavljanja ploče s Lisztovim »Paganini etidama« tiče, odmah nakon riječkog koncerta, već 11. studenoga, sviram ovaj program u Buenos Airesu, u dvorani Usina del Arte, a u ožujku sljedeće godine u Mariinskom teatru u Petrogradu, i to pod naslovom Listomania! Radujem se tim koncertima i susretima s tamošnjom publikom koju već dobro poznajem.
