Inventura

Rezime kazališne sezone u HNK Ivana pl. Zajca: Hrvatska drama kao najslabija karika

Kim Cuculić

Foto HNK Ivana pl Zajca

Foto HNK Ivana pl Zajca

Za odraslu publiku premijerno su izvedeni naslovi »Woyzeck« Georga Büchnera u režiji Anice Tomić i »Predsjednice« Wernera Schwaba u režiji Bojane Lazić, ali tek s polovičnim rezultatima u usporedbi s nekim predstavama koje je Hrvatska drama radila u prošlosti



RIJEKA Oproštajni koncert Mirelle Katarinčić Toić izveden je u finalu kazališne sezone 2017./2018. Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. U tu sezonu riječki HNK ušao je porukom sa sportskih terena: »Opet pobjeđujemo sebe!« U uvodnom slovu sezonske knjižice intendant Marin Blažević podsjetio je da su protekle tri sezone bile turbulentne:


»Neki bi radije da sve ono što je radilo protiv nas zaboravimo, izbrišemo, prešutimo, te se pomirbeno okrenemo prijestolničkoj budućnosti. Ali zaborav, brisanje i šutnja nisu kazališne taktike. Barem ne onog kazališta koje ne bježi od sebe. Jer kazalište prestaje biti kazalištem i postaje šoubiznis, estrada, cirkus, politička govornica ili skladište imaginarija nacionalne kulture kad odustane od dramskog sukoba i akcije, kritičkog govora i odgovornosti, od umjetničkog izazova, misli i strasti, pa i prava na promašaj, čak i poraz. Proteklih godina borili smo se i s dugovima bivše uprave, i još se borimo…«


Je li riječki HNK u upravo završenoj sezoni opet pobijedio sebe? To bi prije svega trebala odgovoriti publika zbog koje se kazalište i radi, a ovo je naš pogled na proteklu sezonu. Pa krenimo od Hrvatske drame, koju je na mjestu ravnateljice napustila Jelena Kovačić, a na njeno je mjesto došla Renata Carola Gatica. Najavljujući repertoar Hrvatske drame za sezonu 2017./2018., Kovačić je naglasila za riječko kazalište nova redateljska imena. Anica Tomić i Matija Ferlin režirali su prvi put u HNK-u Ivana pl. Zajca, a beogradska redateljica Bojana Lazić i prvi put u Hrvatskoj. Prošle sezone režirala je i Renata Carola Gatica, koja je surađivala s mladom hrvatskom dramatičarkom Vedranom Klepicom u projektu radnog naslova »Naš odgoj«.




Za odraslu publiku premijerno su izvedeni naslovi »Woyzeck« Georga Büchnera i »Predsjednice« Wernera Schwaba, s namjerom aktualizacije dramske klasike i nove interpretacije suvremenog dramskog pisma. »Woyzecka« je režirala Anica Tomić, a »Predsjednice« Bojana Lazić, ali tek s polovičnim rezultatima u usporedbi s nekim predstavama koje je Hrvatska drama radila tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, pa i nešto kasnije.


Novi Zajc Lab 


U sklopu pilot-projekta Riječkog kazališta mladih »Kamov« postavljena je predstava za djecu »Voda« hrvatskog klasika Vladimira Nazora u režiji koreografa Matije Ferlina. Za mladu publiku napravljena je i predstava »Naš odgoj«, koja je otvorila prešućivanu temu o mladima hospitaliziranima u psihijatrijskoj ustanovi.


Novost od prošle sezone je inauguracija programa Zajc Lab, koji će istraživati nove izvedbene prostore i tražiti nove kazališne jezike. U sklopu njega, u suradnji s Umjetničkom organizacijom Koautorska inicijativa OOUR, riječka plesačica i koreografkinja Mila Čuljak režirala je emotivno potresnu monodramu »Down, by Law« na temu Downova sindroma. Iz odabranih naslova vidljiva je tendencija riječkog HNK-a za društvenim angažmanom i kritičkim stavom prema društvu, ali ne više onako oštro i provokativno kao što je to bilo u vrijeme intendanture Olivera Frljića.


Protekle sezone među premijerama Hrvatske drame nije bilo nijedne prave komedije (osim eventualno »Zajc Stand Up«), niti recimo uprizorenja kakvog djela današnjeg afirmiranog domaćeg pisca. Posljednjih godina Hrvatska drama pretrpjela je i odlaske nekih glumaca, poput Alena Liverića, Damira Orlića i Davora Jureška, koji su nekad nosili repertoar. Situacija u ovoj umjetničkoj grani »Zajca« djeluje nekako nestabilno i promjenjivo, a što će se dogoditi u mandatu nove ravnateljice HD-a Renate Carole Gatice – tek ćemo vidjeti.


Turbulentni TD 


Prošla kazališna sezona bila je turbulentna i za Talijansku dramu, koju je napustila ravnateljica Rosanna Bubola. Na njeno mjesto intendant Blažević imenovao je mladog glumca Giulija Settima, dok je preporuka Talijanske unije bio nekadašnji ravnatelj TD-a Sandro Damiani – što je preraslo u polemiku u Novom listu. Bivša ravnateljica Talijanske drame Rosanna Bubola najavila je da će sezonu 2017./2018. obilježiti predstave u čast velikih autora i međunarodne suradnje. Za razliku od Hrvatske drame, Talijanska je na repertoaru imala jednog suvremenog hrvatskog dramskog pisca – Ivu Brešana i njegovu »Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja« u režiji Luce Cortine. Nije izostala ni komedija – »Šest strastvenih žena« Marija Frattija u režiji Vincenza Manne. Prošlu sezonu TD-a obilježila je velika međunarodna koprodukcija »Gorski divovi« Luigija Pirandella, u režiji Paola Magellija, nastala u koprodukciji Talijanske drame s manjinskim teatrima Njemačkim kazalištem grada Temišvara, Slovenskim stalnim kazalištem u Trstu, Nacionalnom institucijom Albansko kazalište Skoplje i Mađarskim kazalištem Kosztolányi Dezso iz Subotice.


Za dječju publiku uprizorena je predstava »I buhe kašlju«, koju je prema Fulviju Tomizzi režirala Diana Höbel, a autorica talijanske manjine Nelida Milani bila je zastupljena s naslovom »Miscellanea« u režiji Marija Brandolina.


Obnova Baleta 


U kazališnim kuloarima, ali i izvan njih, može se čuti da u ovom trenutku najbolji segment HNK-a Ivana pl. Zajca predstavljaju Opera i koncertna sezona. U koncipiranju opernog repertoara (ravnatelj Opere je Petar Kovačić) i pokušajima da se operna uprozorenja postavljaju na inovativne načine, učinjen je najveći korak naprijed. Riječke opere prepoznali su i publika i kritičari, a lijepo je vidjeti da opernim predstavama u riječkom HNK-u prisustvuju brojni gledatelji iz inozemstva. Vrhunac sezone 2017./2018. u HNK-u Ivana pl. Zajca nedvojbeno je bila grandiozna trilogija »Verdi – Shakespeare – Surian«, u sklopu koje su u režiji Marina Blaževića u kratkom razmaku izvedene tri Verdijeve opere – »Otello«, »Falstaff« i »Macbeth«, s Giorgiom Surianom kao glavnom zvijezdom. Uz Suriana, u trilogiji je zaigrala operna riječka reprezentacija predvođena Kristinom Kolar, Anamarijom Knego, Ivanom Srbljan, Vanjom Zelčić, Robertom Kolarom, Slavkom Sekulićem, Markom Fortunatom, te gostima – Luisom Chapom i Aljažom Farasinom.


Premijerno su izvedeni i operni naslovi »La bohème« Giacoma Puccinija u režiji Fabrizija Melana, »Didona i Eneja« Henryja Purcella u režiji Mirve Koivukangas i »Norma« Vincenza Bellinija u režiji Christiana Romanowskog. Koncertima orkestra riječke Opere ravnali su vrhunski dirigenti: Philipp von Steinaecker, Yordan Kamdzhalov, Zoran Juranić, Marco Boemi, Pavle Dešpalj te glavni gost-dirigent Ville Matvejeff. Svakako treba spomenuti i »Pogled prema 2020: EPK i HNK gala koncert«, na kojemu su kao solisti nastupili Yusif Eyvazov, Kristina Kolar, Lucio Gallo, Rossana Rinaldi i Maria Guleghina (u publici je bila i slavna Anna Netrebko).


Pod vodstvom nove ravnateljice Baleta Maše Kolar krenulo se u obnovu riječkog baletnog ansambla, a repertoar je nužno prilagođen broju i mogućnostima plesača i plesačica u ansamblu. Na početku sezone premijerno je izveden balet »Macbeth« prema Shakespeareu, u koreografiji Maše Kolar. Program Zajc Dance Lab bio je posvećen plesačima i plesačicama iznad 40 godina, a u sklopu Kazališta mladih »Kamov« nastala je predstava »Veseli Božić nestašne djece« u koreografiji Maše Kolar. Premijeru je imao i neoklasični balet »Ivica i Marica« u koreografiji američke koreografkinje Gine Patterson, dok je prava poslastica stigla pri kraju sezone – izveden je suvremeni balet »Rossini Cards« koreografa Maura Bigonzettija. U protekloj sezoni izostao je neki premijerni naslov »željeznog« baletnog repertoara.


Riječki HNK sve se više okreće djeci i mladima, pa je za njih u režiji Igora Vlajnića uprizoren popularni naslov »Čarobnjak iz Oza« u izvođenju Riječkog kazališta mladih »Kamov«. Dobro su prihvaćeni i Vlajnićevi edukacijski koncerti.