Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. studenoga 2019.
Svjetsko, a domaće

Intervju Rade Šerbedžija: Mnogi hrvatski političari nemaju dostojanstva

Rijeka je najkozmopolitskiji grad u kojem sam živio - Rade Šerbedžija / Foto: S.DRECHSLER
Rijeka je najkozmopolitskiji grad u kojem sam živio - Rade Šerbedžija / Foto: S.DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 2. ožujak 2014. u 16:30 2014-03-02T16:30:00+01:00

Nije to samo stvar naglaska, jer ja mogu naučiti govoriti sasvim pristojno s američkim akcentom, nego zato jer su meni mnogo interesantnije te uloge u kojima igram stranca. I svakog tog stranca dajem na drukčiji, osebujan način

Rade Šerbedžija je jedan od najboljih i najpopularnijih glumaca svih vremena u našoj regiji. Sa svjetski popularnim glumcem, koji je prije nekoliko godina odabrao Rijeku za svoj dom i postao naš sugrađanin, porazgovarali smo o svemu i svačemu. O novoj ulozi u popularnoj seriji »Downton Abbey«, o seriji »Crvena udovica«, pripremi za snimanje filma »Oslobođenje Skoplja«, studiju glume na riječkom sveučilištu, filmu »Legenda o Herkulu« koji upravo igra u našim kinima, o prosvjedima u Sarajevu kojima je osobno prisustvovao, situaciji u Hrvatskoj, ljetu na Brijunima, tv reklami emitiranoj u pauzi Super Bowla, možebitnom snimanju filma u Rijeci, novom albumu, duetu sa Severinom, zašto voli Rijeku, kako pamti tekstove, je li teže glumiti na filmu ili u kazalištu, kako je kad ga žena ili sin režiraju, o ocu koji ima 101 godinu i njegovom odnosu s riječkim kazalištem HNK »Ivana pl. Zajca«. Unatoč tome što je 27. srpnja prošle godine navršio 67 godina, Rade je i dalje pun mladenačke energije, zanosa i radnog elana i doslovno skače iz projekta u projekt.
 

Ne igram samo Ruse

Počnimo od najnovijih vijesti. Kako saznajemo, glumit ćete u četiri epizode pete sezone povijesne serije »Downton Abbey«, trenutačno jedne od najpopularnijih televizijskih serija u svijetu, ulogu ruskog princa Kuragina koji je izbjegao iz Rusije nakon revolucije. Prvu epizodu četvrte sezone »Downton Abbeyja« samo u Velikoj Britaniji gledalo je rekordnih 12 milijuna gledatelja, što je bilo najbolje otvaranje sezone neke serije u toj zemlji. Premijera pete sezone očekuje se ove jeseni. U Hrvatskoj se serija »Downton Abbey« može pratiti na HTV-u.

– Točno ste informirani. Ja tu seriju inače ne pratim, ali svi moji ukućani je gledaju i kažu mi da je to super serija. Moji prijatelji, pa i moji agenti i glumci iz Amerike mi šalju poruke da su sretni zbog toga što sam dobio ulogu u toj seriji, a ja o noj ne znam ništa (smijeh). Znam što me čeka, pročitao sam scenarij, ali ne želim je pogledati prije početka snimanja.

Možete li nam reći nešto više o toj ulozi?

– Iako su producentske kuće potvrdile moj angažman, ja zbog klauzula ugovora ne smijem ništa govoriti o tome.

Kad počinje snimanje i gdje?

– Snimanje pete sezone serije počinje ovih dana u Londonu, a ja im se pridružujem 21. ožujka ili početkom travnja. Snimat ću četiri mjeseca, svaki mjesec po tjedan dana.

Poneki vam zamjeraju na čestim ulogama Rusa. Ja međutim mislim da vi svaki taj lik dajete na posve nov, originalan način. Što kažete na te primjedbe?

– Vani sam snimio mnogo filmova i uopće nije istina da igram samo Ruse. Igrao sam mnogo različitih uloga. Moje najbolje uloge koje sam po svijetu igrao bili su zapravo Grci. Igrao sam Grka u dva filma. A što bih drugo ja igrao vani ako ne strance? Ne samo zbog naglaska, jer ja mogu naučiti govoriti sasvim pristojno s američkim akcentom, nego zato jer su meni mnogo interesantnije te uloge u kojima igram stranca. I svakog tog stranca dajem na drukčiji, osebujan način. Goleme su razlike između tih mojih likova stranaca.

Zadržimo se još malo kod televizije. Koliko ste zadovoljni svojom ulogom u »Crvenoj udovici«, seriji u kojoj glumite uz Gorana Višnjića?

– »Crvena udovica« je odlična serija, ali se nije izborila za drugu sezonu u Americi. Tamo bolje prolaze serije koje su dramaturški naivnije. Ako se bilo što pokuša malo umjetničkije napraviti, to ne prolazi.
 

Sjajna, mlada ekipa

Nakon brojnih stranih projekata na kojima ste bili angažirani u posljednje vrijeme, uskoro počinjete raditi na svom filmu »Oslobođenje Skoplja«. Tko će igrati glavne uloge, kad počinje snimanje?

Ovo je sve Divlji zapad

Oduvijek ste jako socijalno osjetljivi. Krajem prošlog tjedna ste u Sarajevu dali potporu prosvjednicima koji protestiraju protiv lošeg socijalnog i gospodarskog stanja u Bosni i Hercegovini. Rekli ste da su oni »obespravljeni ljudi koji nemaju osnovne uvjete za život, ljudi koji su na rubu gladi«. Bili ste jako tužni pritom. Što mislite o situaciji u Bosni i Hercegovini?

– Tog dana putovao sam na koncert u Zenicu preko Sarajeva. U Sarajevu su me na aerodromu dočekali novinari i pitali za mišljenje o prosvjedima. Ja sam naravno osjetio potrebu da odem tamo i osobno vidim o čemu se tamo radi, o čemu se govori u otvorenom parlamentu u Domu omladine. Tamo su bili i neki moji dragi prijatelji umjetnici i intelektualci koji su tim ljudima pokušavali pomoći u formuliranju njihovih zahtjeva. Atmosfera je bila i uzbudljiva i tužna istovremeno. Gledaš taj narod, običan narod najrazličitijih zanimanja i godina starosti koji govori jednu jedinu rečenicu, a ta je da je nemoguće živjeti u toj državi. Ljudi jednostavno jedva preživljavaju i potrebno je da svi koji mogu učine nešto da se tim ljudima pomogne da mogu dostojno (pre)živjeti u ovim teškim vremenima. Ja nisam političar ni povjesničar da bih mogao reći tko je kriv za sadašnje stanje u BiH.

Naravno da ima političara koji su korumpirani i/ili nesposobni, ali ima i onih koji žele sve najbolje napraviti za taj narod. No ekonomska situacija je takva da je teško bilo što napraviti za poboljšanje uvjeta života tamošnjih ljudi jer kriza nije samo bosanska nego i svjetska. A i napredak tehnologije generira nezaposlenost. Ono što je nekada radilo stotinu ljudi, danas radi samo jedna mašina. Kapitalizam nema socijalne osjetljivosti. On samo razmišlja o profitu. Ipak neke uređene kapitalističke države koje su preuzele mnogo od socijalističkih ideja uspjele su srediti odnos kapitalista i radnika i štite svoje radnike i stanovništvo od pohlepe kapitala. A ovo u našoj regiji, ovo je sve Divlji zapad! Ovdje su ušle strane banke koje su porobile sve i njih se nimalo ne tiče kako je stanovništvu, ni mogu li ljudi prehraniti obitelj ili ne.

Koliko je politike u tim prosvjedima u Bosni i Hercegovini?

– Ne znam. Mislim da je više od politike tamo jedan opći kaos u kojem se svatko jako teško snalazi. 

– Nemam još definitivnu podjelu uloga. Scenarij smo napisali Dušan Jovanović i ja prema njegovoj drami koju je svojevremno u kazalištu režirao Ljubiša Ristić. Režirat ću taj svoj prvi film zajedno sa sinom Danilom, koji je televizijski redatelj, a režirao je dosad i film »72 dana« u kojem sam i ja glumio. Igrat ću ulogu Georgija, a ostale uloge igrat će uglavnom makedonski glumci. Bit će tu i poznatih makedonskih glumaca, ali i mnogo mladih sjajnih, interesantnih glumaca. Već sam obavio dosta audicija. Snimanje bih htio početi u srpnju, ali bojim se da ću početak snimanja morati prebaciti za listopad. Sve ovisi i o sredstvima...

Vidim volite raditi s mladima. Što će biti s prvom generacijom vaših studentica iz Rijeke koje su završile poslijediplomski specijalistički studij »Gluma, mediji, kultura« koji vi vodite na riječkom Sveučilištu? Hoćete li im dati neku ulogu ove godine u projektima Teatra »Ulysses« na Brijunima?

– One će biti na Brijunima sa svoje dvije predstave: s Genetovim »Sluškinjama« redatelja Staše Zurovca i s novom predstavom rađenoj na osnovi »Divnih dana« Samuela Becketta. Hoće li nastupiti i u nekoj predstavi Teatra »Ulysses«? Ne znam još, vidjet ćemo, ali mislim da ipak neće ove godine jer Staša Zurovac radi za »Ulysses« jednu koerodramu, bolje rečeno balet sa Splitskim baletnim ansamblom. Još nešto o programu Teatra »Ulysses« ovog ljeta na Brijunima? Zasad vam ništa više ne mogu reći zbog sponzora. Moram čuvati informacije za pressicu...

 A što mislite o ekonomskoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj? Koji je naš najveći problem?

– Najveći je problem u Hrvatskoj što nema dostojanstva kod mnogih ljudi koji se bave politikom. Svi jedni druge gledaju samo kao ideološke protivnike. Tu je i porast stranaka s nacionalnim predznakom, kao uostalom i u cijeloj regiji, stranaka kojima je nacionalizam najvažnija stvar u njihovim programima i koje uopće ne razmišljaju o ničem drugom. Svjedoci smo užasa kojeg je HDZ ostavio iza sebe. Meni nije jasno da unatoč tome jedan dio ovog naroda i dalje slijepo slijedi takvu politiku. SDP je istina zatekao jednu strašnu situaciju koju je teško popraviti, ali ni oni u sastavu vladajuće koalicije ne djeluju dovoljno uvjerljivo. Suviše su razjedinjeni i ponekad nedosljedni, a ljudi nemaju ni strpljenja ni razumijevanja da dugo čekaju da nam bude bolje.

Totalna gnjavaža

U našim kinima upravo igra film »Legenda o Herkulu«, još jedan strani film u kojem glumite. Koja je vaša uloga u tom filmu? Ima li neka anegdota sa snimanja?

– U tom filmu glumim Herkulovog učitelja Hirona. To mi je bilo jedno od najtežih snimanja. Snimao sam 22 dana i trebalo je da u filmu imam golemu dugu grčku bradu. Bio je lipanj, a ja sam u srpnju već na Brijunima trebao igrati »Kralja Leara«. Imao sam uobičajenu bradu za »Kralja Leara« i nisam htio pristati da me obriju i nalijepe mi tu veliku Hironovu bradu na obrijano lice budući da sam odmah po završetku snimanja trebao glumiti kralja Leara. U tom slučaju bi mi morali lijepiti bradu za kralja Leara, a kako se u predstavi puno krećem i skačem vjerujem da bi mi prilijepljena brada ispala za vrijeme predstave. Pristao sam stoga da mi lijepe veliku Hironovu bradu na moju malu bradu svako jutro po dva sata. Još su je i skidali sat vremena nakon snimanja (smijeh). Totalna gnjavaža! Inače, film je režirao redatelj koji je režirao i »Umri muški« s Bruceom Willisom...

Nedavno ste glumili u televizijskoj reklami za »M&M« bombone koja je premijerno prikazana u reklamnoj pauzi na nedavno održanom Super Bowlu, najvećem i najgledanijem sportskom događaju u SAD-u, koji prati i cijeli svijet. Materijalistički orijentirani komentatori kažu da ste toliko zaradili s tom reklamom da vam u životu više ništa ne treba raditi. Spominju cifre od pola milijuna do dva milijuna dolara...

– Nije uopće istina da sam zaradio tolike pare. To su novinarska pretjerivanja. Zaradio sam pristojno. Taman toliko da mogu platiti školovanje mojim kćerkama u Americi...
 

Dokaz za budućnost

A neka domaća filmska produkcija?

– Imao sam neke planove za jedan film koji bi se snimao u Rijeci. Trebao ga je režirati Ahmed Imamović s kojim sam snimao film »Go West« 2005. godine, ali film nije prošao na natječaju, nismo dobili sredstva. Međutim, ne odustajemo, pokušat ćemo opet. Jako me raduje i veseli pomisao snimiti film u Rijeci gdje posljednjih godina i živim.

Osvrnimo se malo i na vašu pjevačku karijeru. Čujem da radite na novom albumu. Koji su vam suradnici? U kojoj ste fazi?

Važnije internacionalne uloge

»Prije kiše« 1994., »Mighty Joe Young« 1998. (Bill Paxton, Charlize Theron), »Svetac« 1997. (Val Kilmer, Elisabeth Shue), »Oči širom zatvorene« 1999. redatelj Stanley Kubrick (Tom Cruise, Nicole Kidman), »Nemoguća misija 2« 2000. (Tom Cruise), »Svemirski kauboji« 2000. redatelj Clint Eastwood (Clint Eastwood, Tommy Lee Jones i Donald Sutherland), »Južni Pacifik« 2001, (Glenn Close), »Mirni Amerikanac 2002. (Michael Caine), »Zdrpi i briši« 2000. redatelj Guy Ritchie (Jason Statham, Brad Pitt i Benicio Del Toro), »Fever« 2004. (Vanessa Redgrave), »Batman početak« 2005. (Christian Bale, Michael Caine), osam epizoda tv serije »24« 2007. (Keifer Sutherland), dvije epizode tv serije »CSI Miami« 2009., »Harry Potter i darovi smrti« 1. dio 2010., »U zemlji krvi i meda«, redateljica Angelina Jolie.

– Točno. Snimam novi album s mojim prijateljima iz grupe Zapadni kolodvor. To su sve vrhunski glazbenici, svi uglavnom iz Zagreba. Već dvije godine radim koncerte s njima pa smo tako odlučili snimiti album da imamo »dokazni materijal« za budućnost da smo nešto zajedno radili. Album je skoro gotov. Moramo snimiti još samo dvije pjesme. Neki gost? Imat ću gosta. Vjerujem da će to biti moj prijatelj Damir Urban. On je svemirski pjevač i svemirski čovjek. Jedna od najboljih stvari koje su mi se dogodile otkad sam došao u Rijeku je taj što sam upoznao jednog tako sjajnog čovjeka. Inače, posljednja dva albuma sam radio s Miroslavom Tadićem i vjerujem da ću u budućnosti napraviti makar još jedan album s njim. Surađivao sam nedavno i s Vlatkom Stefanovskim na njegovom albumu. On je čudo od glazbenika. Unatoč statusu jednog od najboljih gitarista svijeta, on i dalje tvrdi da uči.

Možete li i vi unatoč vašem glumačkom statusu još nešto naučiti od glume?

 – Mogu, kako ne! Ja zato i predajem glumu da bih učio. Treba učiti cijeli život, pa i od svojih studenata. Pravi učitelj uvijek nešto nauči od njih.
 

Duet sa Seve

Čini se da ćete uskoro snimiti i duet sa Severinom. Je li to istina ili su i to medijska naklapanja?

– Severina i ja već neko vrijeme razmišljamo o duetu. Produkciju će vjerojatno raditi Goran Bregović, veliki majstor s kojim je Severina radila i album. Ja bih volio da Severina napravi pjesmu.

Priča se da će to biti pjesma o ljubavnoj vezi mlađe žene i starijeg muškarca. Budući da ste vi u braku s Lenkom Udovički koja je dvadeset godina mlađa od vas, što mislite o toj temi?

– Mislim da je to ok. Pa vidite koliko naš brak već traje. Vezu ili brak drže razumijevanje i ljubav. To ne ovisi o godinama!

Kakav je osjećaj i međuodnos kad vas žena ili sin režiraju? Čija je zadnja?

– Redateljeva je uvijek zadnja.

U dosadašnjoj karijeri odigrali ste gomilu uloga. Ima li neka koja vam je neostvaren san?

– Pa žao mi je što nisam igrao Astrova u Čehovljevom »Ujaku Vanji«. Stjecajem okolnosti nisam nikad igrao u nijednom Čehovljevom djelu.

Je li teže glumiti u kazalištu ili na filmu?

– Na filmu i to zbog diskontinuiteta. Potrebna je drukčija vrsta koncentracije nego u kazalištu. Osim toga u kazalištu se može sve naučiti, ali na filmu u krupnom kadru moraš jednostavno biti.
 

Stvar genetike

Ponekad igrate u nekoliko predstava u tijeku mjeseca. Kako pamtite toliko tekstova?

– Imam takozvano fotografsko pamćenje. Ali čim mi neka uloga više ne treba, brzo je zaboravim.

Pokušajte objasniti odnos između vas i Rijeke?

– U Rijeci se osjećam jako dobro i ugodno. U Rijeci sam našao mnogo stvari koje mi se jako jako sviđaju. Na prvom mjestu more. Ja obožavam more i već sama ta blizina mora me oduševljava. Stanujem blizu mora i svaki dan prošećem po Molo Longo. Taj miris i blizina mora za mene predstavljaju nešto neobično važno. Svaki dan obiđem ribarnicu i tržnicu. Blizu mi je i »Pepe Rosso« koji mi je dnevni, a ponekad i noćni boravak. Svaki dan kad je lijepo vrijeme igram i tenis na Pećinama na najljepšem teniskom terenu na svijetu s kojeg vidim more dok igram. Gluma je naporan posao i za nju moraš biti i fizički u formi. Uživam u primorskoj hrani. Ima par divnih restorana pored tržnice. Ima i najljepši antikvarijat gdje često sjedim s vlasnikom Željkom i prelistavamo stare knjige.

A tek ljudi. Ljudi su u Rijeci dobri, dragi, pitomi. Rijeka je možda najkozmopolitskiji grad u kojem sam živio. To me posebno raduje. Ja volim kad su ljudi tolerantni prema drukčijim mišljenjima, drugim političkim idejama, drugim vjerama i drugim nacijama. Zašto bismo svi isto mislili?! Osobno nemam nikakvih problema da s čovjekom koji potpuno drukčije politički razmišlja od mene sjednem, popijem kavu i popričam s njim. O drugim stvarima, ali čak i o tim različitim pogledima na život, ali na jedan fini, normalan, civilizirani način. Volim što su ljudi u Rijeci takvi.

Gluma, režija, glazbena karijera, koncerti, česta putovanja, svjetski projekti, pisanje. Imate 67 godina. Odakle vam ta silna energija?

– Genetika valjda. Moj otac ima 101 godinu i još je pun energije i bistrog razmišljanja. Pogledajte ga na ovoj slici u mobitelu, izgleda k'o Nikola Tesla. Prije dvije godine imao je upalu pluća i jedva se živ izvukao, ali sad je super. Ima sve nalaze četrdesetogodišnjaka. Pa tek mu je 101 godina (smijeh).

Kako on gleda na vaš rad? Prati li to?

– Ne. On je i dalje nezadovoljan što sam postao glumac. Nikad me nije gledao ni u kazalištu ni na filmu, za razliku od mame koja je sve moje uloge radosno gledala i obožavala. Moj otac nikada se nije pomirio s tim što sam postao glumac iako i on fantastično recitira. Valjda se dao na sina (smijeh).
 

Riječko kazalište ne komentiram

Imate li još što za reći što vas nisam pitao?

– Za studij »Gluma, mediji, kultura« na riječkom Sveučilištu mi je veoma bitno da sada nakon poslijediplomskog ustanovim i dodiplomski studij koji traje tri godine. Uzeo sam novu klasu. Lijepo mi ja na našem studiju. Dobro surađujemo i s našim rektorom Perom Lučinom uz kojeg me veže i prijateljstvo. Pokušavamo izgraditi veliki centar za kulturu u okviru kampusa. To će zapravo biti i teatar u kojem bi trebali igrati studentske predstave, ali u kojem bi se radile i profesionalne predstave. Rijeci je potreban jedan takav suvremeni teatar i tu vidim veliku šansu za suradnju s profesionalnim glumcima iz »Zajca«. Imam i dvije divne glumice iz Rijeke kao suradnice, a to su Tanja Smoje i Jelena Lopatić te Stašu Zurovca i Edvina Liverića. Dvije moje studentice već su igrale u jednoj od predstava riječkog kazališta. Želim još više suradnje s Rijekom i riječkim glumcima.

Sve je to lijepo i krasno što surađujete s mnogima iz riječkog kazališta, no iako ste svjetski priznati glumac i jedan od najboljih glumaca svih vremena u našoj regiji, ne vidim vas u nijednoj od predstava »Zajca«. Čini mi se da vas nekako zaobilaze. Zašto?

– To su stvari koje uopće ne želim komentirati u ovom trenutku. Jednog dana ću o tome nešto napisati...

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.