Podrška uglednog festivala umjetničkom konceptu "Zajca"

Ivan Medenica i Oliver Frljić / Snimio Roni BRMALJ

Selektorica Anja Suša odabrala je predstavu »Nad grobom glupe Europe« koja je ranije zvana »Hrvatska rapsodija«, a BITEF  je zainteresiran i za najnoviju produkciju – »Kasandru«

RIJEKA U HNK-u Ivana pl. Zajca predstavljena je jedna programska linija jubilarnog 50. BITEF-a, jednog od vodećih kazališnih festivala u Europi. Naime, u okviru ove programske cjeline bit će prikazana i predstava »Nad grobom glupe Europe« (predstava koja se ranije zvala  »Hrvatska rapsodija«) Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa, u režiji Sebastijana Horvata i izvođenju Hrvatske drame riječkg kazališta. Tim povodom  Ivan Medenica, novi umjetnički direktor festivala BITEF, prvi put se obratio javnosti u svojem mandatu upravo u Rijeci, dok će cjelokupni festivalski program biti predstavljen početkom svibnja u Beogradu.

Kako je istaknuo Medenica, izbor spomenute riječke predstave u jednu od programskih cjelina BITEF-a podrška je ovog festivala, i međunarodnih mreža kojima pripada, umjetničkom i društvenom konceptu HNK-a Ivana pl. Zajca koji vodi Oliver Frljić. Medenica je podsjetio i da je Frljić višestruki sudionik i laureat BITEF-a, a u koprodukciji s ovim festivalom realizirana je i Frljićeva predstava »Kompleks Ristić«.

Selektorica Anja Suša uvrstila je predstavu »Nad grobom glupe Europe« na ovogodišnji BITEF jer se ta predstava uklapa u koncepcijsku liniju festivala koja se tiče predstava s društveno-emancipatorskim karakterom u nacionalnim kazališnim kućama – objasnio je Medenica.

– Predstava riječkog HNK-a, i nekih drugih nacionalnih teatara u ovom dijelu Europe, pokazuje da nacionalne kazališne kuće nisu nužno bastioni gdje se samo potvrđuju tradicionalne vrijednosti na umjetnički konzervativan i društveno neprovokativan način. Upravo zato što se te kuće financiraju našim novcem, one bi trebale biti mjesto gdje se te iste vrijednosti propituju. Predstave nacionalnih kazališta trebale bi otvarati bolna pitanja, jer je to nužno za daljnji razvoj društva.

Riječki intendant Oliver Frljić objasnio je zašto je došlo do promjene naslova predstave koja se sada zove »Nad grobom glupe Europe«, a ranije se zvala »Hrvatska rapsodija«. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je – kao sljednik prava i obveza upravljanja djelom Miroslava Krleže – na temelju odgledane snimke predstave »Hrvatska rapsodija« zaključila da to nije Krleža.– Problemi su počeli već time što je učenicima nekih srednjih škola bio zabranjeno da gledaju »Hrvatsku rapsodiju«, a zatim je HAZU rekao da se ne radi o Krleži, jer valjda predstave treba raditi doslovno po originalnim predlošcima. Zbog toga smo promijenili naslov predstave, a »Nad grobom glupe Europe« je Krležin stih – objasnio je Frljić, dodajući da je po njegovu mišljenju riječ o predstavi koja je vjernija Krleži od mnogo drugih predstava.Autorski projekt »Nad grobom glupe Europe« inspiriran je novelom »Hrvatska rapsodija« Miroslava Krleže, a predstava – premijerno izvedena 18. rujna prošle godine – ostala je ista. U povodu toga, u travnju će biti održan okrugli stol »Bliže Krleži od Krleže samog«. Ovom prilikom Frljić je podsjetio i da je riječki HNK već ranije morao promijeniti naslov Šnajderova »Hrvatskog Fausta« u »Hrvatsko glumište«, a došlo je i do promjene naslova Frljićeve predstave koja će ove godine biti izvedena na festivalu Wiener Festwochen u Beču. Prvotni naslov trebao je biti »Estetika otpora«, prema Peteru Weissu, a novi je naslov »Naše nasilje i vaše nasilje«. Razlozi mijenjanja naslova su različiti.  

Nacionalni teatri, koji imaju relativno stabilne financije, mogu biti neka vrsta otpora komercijalizaciji i tabloidizaciji u medijskoj sferi. Oni mogu biti i prostor za umjetnički eksperiment – osvrnuo se Medenica, dodajući da bi na BITEF-u rado vidio i »Kasandru«, najnoviju produkciju riječkog HNK-a.

Uz predstavu »Nad grobom glupe Europe«, u segment avangarde i umjetničke revolucionarnosti nacionalnih teatara uvrštene su i predstave »Rodoljupci« Jovana Sterije Popovića u izvođenju beogradskog Narodnog pozorišta i režiji Andraša Urbana, te predstava »Smiješna tama« Wolframa Lotza u izvedbi bečkog Burgtheatera i režiji Dušana Davida Parízeka. Riječ je o radikalnim i društveno provokativnim predstavama koje su nastale kao produkt drugačijeg vođenja nacionalnih teatara.

Podrška uglednog festivala umjetničkom konceptu “Zajca”