RIJEKA Nakon premijere na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, predstava »Michelangelo« sutra će premijerno, i na početku nove sezone, biti izvedena i u HNK-u Ivana pl. Zajca s početkom u 19.30 sati. Riječ je o koprodukciji riječkog HNK-a i Dubrovačkih ljetnih igara, a dubrovačka premijera bila je na Lokrumu. Predstava redatelja Sebastijana Horvata i dramaturga Milana Markovića Matthisa nastala je prema »Michelangelu Buonarrotiju«, drami iz ciklusa »Legende«, koja je nastala 1918. godine, a pripada ekspresionističkoj fazi Miroslava Krleže.

U toj ranoj fazi stvaralaštva, pa tako i u »Michelangelu«, jedna je od dominantnih tema ideja nadčovjeka, giganta, genija koji je u stanju iznova osmisliti društvo ili mu dati ključan poticaj za otvaranje prema utopijskoj perspektivi. U tom će se naumu i viziji veliki Michelangelo, kojeg drama prikazuje u vrijeme njegova oslikavanja Sikstine, sudariti s izazovima i porazima koje donosi prizemna realnost. Režije Krležina inventivnog dramskog uvida u tragiku genija prihvatio se slovenski redatelj Sebastijan Horvat, jedan od danas rijetkih redatelja u regiji koji ne bježi od barda hrvatske književnosti – Miroslava Krleže. Rakanu Rushaidatu, jednom od najboljih hrvatskih glumaca, povjerena je naslovna uloga Michelangela, a pojavljuje se i u ulozi glumca Gorana Babića.

Preispitivanje

Prvi čin je također interpretacija Krleže, dok u drugom činu preispitujemo našu vlastitu poziciju redatelja, glumaca, autorske ekipe… Sve je to prirodno proizišlo iz Krležina teksta. Sebe ne smatram genijem, kao što je bio Michelangelo, ali me zanimaju ti problemi. Kad je riječ o odnosu Michelangela i vlasti, on je ipak na kraju napravio onako kako je želio. Mislim da nezavisnost u umjetnosti u zapadnom svijetu zapravo ne postoji. Mi smo dio ovog svijeta i sami sebi trebamo postaviti mjeru i granicu. Nemojmo se zavaravati da smo nezavisni umjetnici koji rade neovisno o nečemu – smatra Sebastijan Horvat, dodajući da se dubrovačka i riječka predstava neće bitno razlikovati, premda je predstava u Dubrovniku, igrana u ambijentu Lokruma, imala dodatnu dimenziju.

Užitak suradnje

Glumac Rakan Rushaidat kaže da nije riječ o klasičnoj predstavi i klasičnom pristupu dramskom tekstu, pa tako ni Michelangela nije doživio kao uobičajeni lik koji treba interpretirati.

– Više sam se bavio samom temom Krležina komada; zašto je napisao »Michelangela«, u kojoj je on poziciji bio tada i što je ovim tekstom htio isprovocirati. Riječ je o vječnoj temi koja se u svojoj srži nikad ne mijenja za umjetnika. U Michelangelovo doba sve je kontrolirala crkva i postojala je cenzura. Miroslav Krleža tražio je način da o tome progovori, a da ne završi u zatvoru. Danas umjetnici uglavnom ne završavaju u zatvoru ili na lomači, ali su itekako pod nadzorom i pod budnim okom vlasti. U današnje vrijeme to je ekonomija. Iskrena potraga gotovo je nemoguća, jer sve naginje komercijali.