Krležin klasik

Laura ne umire na kraju: Što smo vidjeli u predstavi “U agoniji” u izvođenju Beo arta

Kim Cuculić

Autorica Ana Đorđević čini odmak od književnog predloška ponajviše u tome što Laura ne oduzima sebi život, nego na kraju ustrijeli Križovca. U interpretaciji Marije Vicković lik Laure postaje snažniji i emancipiraniji, pa bi se moglo govoriti o feminističkoj interpretaciji ove poznate Krležine drame



Na Međunarodnom festivalu malih scena prikazana je predstava »U agoniji« beogradskog Beo arta 2015, koja donosi drugačije »čitanje« dramskog klasika Miroslava Krleže. Ova drama objavljena je u »Hrvatskoj reviji« 1928. godine, a nakon toga je tiskana zasebno u Beogradu 1931. i u svesku »Glembajevi« u Zagrebu 1932. godine. Sve do šezdesetih godina drama se sastojala od dva čina, a izdanje »Glembajevih« iz 1962. sadržavalo je i varijantu završetka drugog čina te treći čin. Na kraju prvog čina konjanički potpukovnik barun Lenbach ustrijeli se pred očima svoje supruge Laure Lenbachove, s kojom je godinama samo formalno u braku, ali ne pristaje na razvod.


U adaptaciji i režiji Ane Đorđević, beogradska predstava počinje drugim činom, nakon Lenbachova samoubojstva. U središtu je razgovor između Laure i njena ljubavnika, odvjetnika dr. Ivana pl. Križovca. Laura je iscrpljena od policijskog ispitivanja, a Križovec govori gotovo bez prestanka. Laura je razdražena i optužuje ga da govori prazne, advokatske riječi koje ne znače ništa. Njena napetost raste svakom izgovorenom riječi. Laura je bijesna što njega nije bilo dok je nju policija neugodno ispitivala. Ubrzo se otrkriva da je Križovec u to vrijeme zapravo bio s drugom ženom…


Njihova svađa eskalira, a Laura konačno shvaća da su sve nade u njihov zajednički život propale. Drugi čin inače završava Laurinim samoubojstvom, a u varijanti svršetka drugog čina Laura mijenja svoj iskaz policiji i izjavljuje da je ona ubila Lenbacha. Zaprepašten i posve svjestan pravnih implikacija, Križovec istog trena poziva nazad u policiju i u pokušaju da izgladi stvar govori da je barunica neubrojiva. Na njegovu nesreću, policija ipak mora nekoga poslati na očevid. U trećem činu razgovaraju Križovec i policijski pristav, a Laura se na kraju također ubija.





Na okruglom stolu Tajana Gašparović kazala je da je predstava »U agoniji« igrana u maniri klasičnog psihološkog realizma, ali je došlo do pomaka u »čitanju«, koje je bliže našem vremenu.


– Ana Đorđević ne »čita« Krležu iz nekadašnjeg građanskog salona, nego sondira današnje vrijeme. Finalom u kojem Laura ne ubija sebe nego Križovca sugerira se buđenje ženske snage unutar patrijarhalnog društva – osvrnula se Gašparović. Doznali smo i da je ideju da se postavi ova Krležina drama inicirala glumica Marija Vicković, koja je oduvijek htjela igrati Lauru. Redateljica i dramaturginja Ana Đorđević kazala je da joj se treći čin učinio intrigantnim i da se u njemu događaju najuzbudljivije stvari. Kad je riječ o završetku, nametnule su se dvije opcije – samouništenje ili pobuna.

U ovoj verziji odlučili su se za pobunu. Radovan Vujović istaknuo je da je riječ o slojevitom tekstu koji glumcu otvara različite smjerove, dok je Branko Cvejić duhovito zaključio da je igrajući naratora zamislio da je on Krleža. Predstava »U agoniji« dobila je ocjenu 4.41. 



U ovom momentu Ana Đorđević čini najveći odmak od predloška, jer njena Laura ne oduzima sebi život nego na kraju ustrijeli Križovca. U interpretaciji Marije Vicković lik Laure postaje snažniji i emancipiraniji, pa ponižena i zlostavljana od muža i ljubavnika odluči se osvetiti i uzeti stvari u svoje ruke. U današnjem kontekstu moglo bi se govoriti o feminističkoj interpretaciji Krležine drame. Aktualan je i lik Ivana Križovca, kojega je solidno utjelovio Radovan Vujović. Križovec se u novom političkom uređenju sasvim dobro snašao, marljivo gradi karijeru advokata i u izboru je za ministra. Đorđević, možda bespotrebno, uvodi naratora, kojega kao promatrača i svojevrsnog komentatora glumi Branko Cvejić – koji je istodobno i Inspektor.


Dodajmo i da je predstava »U agoniji« izvedena na hrvatskom književnom jeziku.