Dvadeset i dvije godine od posljednjeg uprizorenja na riječkoj sceni, u HNK-u Ivana pl. Zajca sinoć je premijerno izvedeno glasovito »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog, pod dirigentskim vodstvom Matije Fortune koji je ravnao orkestrom riječke Opere. Riječka publika ispratila je izvođače i autorsku ekipu velikim pljeskom i povicima »bravo«.

Nakon brojnih inscenacija, koreograf i redatelj Staša Zurovac ponudio je vlastito viđenje ovog čuvenog baleta, unoseći u svoju reinterpretaciju prepoznatljiv autorski rukopis. Zurovac »Labuđe jezero« nije uprizorio klasično, s »plesom na špicama«, već kao suvremenu plesno-glumačku predstavu koja nastaje u sinergiji glumaca i plesača. Za razliku od raskošnih uprizorenja s velikim brojem izvođača, Zurovčeva je predstava očišćena od suvišnih detalja i dekorativnosti, a u središtu je priča u kojoj su naglašeni dramski elementi i odnosi među likovima. Budući da postoje određena gledateljska očekivanja vezana uz to kako bi »Labuđe jezero« trebalo izgledati, Staša Zurovac na neki se način poigrao tim konvencijama i horizontom gledateljeva očekivanja.

Duhovitost

U vizualnom smislu predstava je apstraktna, svedena na kontraste crne i bijele boje. Scenograf i autor projekcija Dalibor Laginja temelji scenografiju na simbolici kruga i ogledala/jezera, koji postaju zrcalni odraz protagonista. Laginjina scenografija dolazi do punog izražaja oblikovanjem svjetla Denija Šesnića, koji je snopovima vertikalnih svjetala kreirao sugestivne, bajkovite slike. Bajkovito ozračje stvorio je i veliki proziran til iza kojega se odvijaju prizori, što je stvorilo ugođaj sfumata. U crno-bijelu koncepciju predstave uklopili su se maštoviti kostimi Bjanke Adžić Ursulov, koja svoju kostimografiju također gradi na kontrastima crne i bijele boje. Posebno kreativno i duhovito riješeni su kostimi u plesovima koje gosti gledaju princu u čast – španjolski, napolitanski, mađarski i ruski ples te mazurka.

U novoj interpretaciji klasičnog baleta Staša Zurovac poštuje osnovnu priču, ali je sebi i autorskoj ekipi dao umjetničku slobodu pridajući izvedbi crtu duhovitosti, pa i ironije. U njegovom scenskom »čitanju« istaknut je lik dvorske lude, koju su poput nekih sijamskih blizanaca utjelovili glumci Hrvatske drame Jelena Lopatić i Nikola Nedić. Dok je njima Zurovac pored glumačkih zadao i plesačke zadatke, članovi riječkog Baleta u svoje plesne pokrete unose glumačke elemente, čime se ruše granice između plesnog i dramskog teatra. S obzirom na brojčano mali baletni ansambl HNK-a Ivana pl. Zajca, izvođačka ekipa pojačana je studentima druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Ljubav pobjeđuje

Predstava počinje rođendanom princa Siegfrieda, a uzvanici su prikazani na pomalo groteskan način, što je također prepoznatljivo za Zurovčev rukopis. Kako je u popratnoj riječi uz predstavu napisao Staša Zurovac, zanimljiva mu je činjenica da unutar ove bajke majka i otac postoje, ali samo na suprotnim stranama – Kraljica je majka princa Siegfrieda, dok je čarobnjak Von Rothbart otac Odile, začarane kćeri radi koje Siegfried zaboravlja prisegu na vječnu ljubav princezi Odette, koju je pak Von Rothbart pretvorio u labuda, što je također neka vrsta zrcalnog odnosa. U borbi između svjetla i tame, života i smrti, dobra i zla – ljubav će ipak na kraju pobijediti i princ Siegfried i Odette zauvijek su ujedinjeni u ljubavi…

Ansambl »Labuđeg jezera« u različitim podjelama čine Joseph Samuel Cane/Daniele Romeo (Princ Siegfried), Ali Tabbouch/Svebor Zgurić (Von Rothbart), a u ulozi Kraljice majke su Gala Nikolić/Oksana Brandiboura Kožul. Riječkoj publici po prvi put predstavila se mlada plesačica Nika Lilek (Odette, Odile), a u ovim je ulogama i Anca Zgurić. U predstavi sudjeluje 26 plesača i 16 glumaca, koji pokretom, plesom i glumom stvaraju dojmljive slike. U predstavi sudjeluju i Andrei Köteles, Dmitri Andrejčuk, Vitali Klok, Marta Voinea Čavrak, Svetlana Andrejčuk, Ksenija Duran Krutova, Irina Köteles, Cristina Lukanec, Laura Orlić, Anna Ponomareva, Marta Rak, Svetlana Rasskazova, Tanja Tišma, Danijela Menkinovski i drugi.