RIJEKA Ovogodišnje Riječke ljetne noći odvijaju se pod sloganom »Vrijeme je za odluke!«, koji je odabran zato što je došlo vrijeme za razmišljanje o budućnosti ove manifestacije. U cilju pronalaženja rješenja zajedno s publikom, sazvan je Kazališni sabor koji je okupio tridesetak ljubitelja kazališta. Kako je u uvodnom dijelu kazao intendant riječkog HNK-a Marin Blažević, na sabor su pozvani predstavnici Ministarstva kulture, koji uopće nisu odgovorili na poziv i time odaslali jasnu poruku.

Najslabija podrška

Iz Turističke zajednice Grada Rijeke ispričali su se zbog nedolaska, a Kazališnom saboru nazočili su Helena Semion-Tatić, ravnateljica Direkcije programa Odjela za kulturu Grada Rijeke, i Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije.

Sabor su moderirali Marin Blažević i ravnateljica Hrvatske drame Jelena Kovačić. Blažević je istaknuo da podrška nadležnih za financiranje programa Riječkih ljetnih noći nikad nije bila na nižim granama, o čemu slikovito govori podatak da je Grad Rijeka u vrijeme intendantskog mandata Mani Gotovac ovu manifestaciju sufinancirao s 1,8 milijuna kuna, a danas je to svota od 200.000 kuna.

– Za smanjivanje sredstava postoje objektivni razlozi, a bez podrške Grada ne bi bilo ni Riječkih ljetnih noći – kazao je Blažević. Od Grada dobivamo sredstva za programe i plaće, kao i novac za Riječke ljetne noći koje moramo realizirati u srpnju. Kad zbrojimo sve potpore koje dobivamo za ovaj festival, maksimalna svota je oko pola milijuna kuna, što je dovoljno za logističku pripremu, dva do tri gostovanja i jednu produkciju srednje razine. S ovakvim sredstvima ne možemo mnogo više napraviti. Ove godine na programu imamo operu »Aida«, čija bi realizacija bila nezamisliva bez jakog partnera kao što je Festival Opatija. Uvrstili smo i nekoliko besplatnih gostovanja grupa koje su na turneji. Tako možemo nastaviti i dalje, ali je pitanje imaju li takve Riječke ljetne noći smisla – zapitao se Blažević.

U tom smislu postavio je nekoliko pitanja, o revidiranju programa, o eventualnim većim iznosima potpora, o postajanju nacionalnim festivalom, o pozicioniranju unutar EPK-a, o tome treba li sezonu Zajca produžiti do kraja lipnja, a organizaciju ljetnog programa prepustiti nekom drugom. Podsjetio je da u okolici Rijeke postoji niz ljetnih festivala i manifestacija, od kojih se neki temelje na komercijalnijim programima na granici s estradom. Njegov je stav da to nije program za HNK, jer on mora imati programe na visokoj umjetničkoj razini, a ne zabavljačko-pučke priredbe.

Nema filantropa

– Bez obzira kakve će Riječke ljetne noći biti u budućnosti i pod kojim će se nazivom odvijati, smatram da ne smijemo podleći turistifikaciji i estradizaciji, no nužan je novi model, s intenzivnim i kvalitetnim programom – istaknuo je Blažević, dodajući da bi se sredstva za RLJN mogla povećati kroz filantropiju i sponzorstva, no problem je u tome što kod nas nedostaje filantropska tradicija.

Voditeljica prodaje predstava Ana Miljanović podsjetila je da su Riječke ljetne noći imale uzlet i da su ih Riječani u prvih šest godina prepoznali kao brendirani festival. Kao prepoznatljivost ovog festivala izdvojila je otkrivanje različitih lokacija za ambijentalne predstave, kao što su »Hartera«, »Torpedo«, Portić na Kantridi, plaža na Pećinama… Vezano uz to, rečeno je i da svaki izlazak predstave u ambijent iziskuje i dodatne troškove. Nešto stariji gledatelji prisjetili su se opera na Ljetnoj pozornici u Opatiji, kad ih je u »zlatno doba« pratilo i 1.200 ljudi.

Sudionici Kazališnog sabora prisjetili su se i ambijentalnih predstava Riječkih ljetnih noći – »Tosce«, »Cavallerie rusticane«, »Mirisa, zlata i tamjana« i »Lukrecije o’ bimo rekli Požeruh«, koje su obilježile ovaj festival. Glasanjem na kraju zastupnici su jednoglasno zaključili da Riječke ljetne noći moraju opstati. Od dva prijedloga od kojih je prvi bio sadašnji koncept festivala, a drugi onaj kraćeg trajanja, ali umjetnički visokovrijednih programa, zastupnici su nadmoćnom većinom glasovali za ovaj drugi.