Dug kazališta niti je u cijelosti kumulativan, niti je transparentan

NL arhiva

HNK Ivana pl. Zajca na dan 31. kolovoza 2014. evidentirao je ukupni gubitak od 4.247.956 kuna. Od tog ukupnog gubitka 1.937.657 kuna ostvareno je u 2014. godini. Da ne bi bilo zabune, niti u jednom trenutku tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2014. nije formalno, niti neformalno, izgovoreno da je ukupan dug kazališta toliki

Molimo vas da objavite odgovor na članak pod naslovom »Dug ‘Zajca’ je kumulativan i potpuno transparentan« koji je objavljen u Novom listu 2. siječnja 2015. godine, na stranici 29, a koji predstavlja odgovor Nade Matošević na raniji tekst novinarke Kim Cuculić »Ukupni dug ‘Zajca’ više od 4 milijuna kuna« – pišu u reagiranju pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar i predsjednika Kazališnog vijeća Elvio Baccarini.   

Netočno je da je dug kazališta od 4,2 milijuna kuna koji je interna revizija Grada Rijeke utvrdila tijekom nadzora provedenog od rujna bio potpuno transparentan, a tek je djelomično točno da je kumulativan. Također je netočno da je u lipnju 2014. u koordinaciji s pročelnikom Odjela za kulturu nova uprava dobila sve relevantne financijske podatke. Osim, dakako, ako bivša intendantica misli da je milijun i pol kuna nekomuniciranog duga irelevantan podatak.

   Naime, u posljednjem šestomjesečnom izvješću Kazališta, s kojim je upoznato i Kazališno vijeće i Grad Rijeka kao osnivač, naveden je ukupni kumulativni gubitak Kazališta u razdoblju od nekoliko godina od 2.651.533 kuna, od čega se 341.236 kuna odnosilo na gubitak iz šestomjesečnog razdoblja 2014.

Navedeno šestomjesečno izvješće Kazališno vijeće je prihvatilo uz obrazloženje bivše uprave da se u prikazanom gubitku od 341.236 kuna nalaze i nenaplaćene obaveze od strane Grada kao osnivača te od strane drugih institucija s kojima su dogovorena sufinanciranja. Dakle, 2,6 milijuna kuna duga doista je bilo transparentno prikazano u izvješću.   

Sumnjičavost i šok

Međutim, nakon provedene interne revizije koja je u kazalište upućena u rujnu – i to nakon obavijesti nove uprave da se susrela s neprikazanim obavezama koje proizlaze iz ranije potpisanih ugovora – utvrđeno je da je HNK Ivana pl. Zajca na dan 31. kolovoza 2014. evidentirao ukupni gubitak od 4.247.956 kuna. Od tog ukupnog gubitka 1.937.657 kuna ostvareno je u 2014. godini.     Iz toga je više nego jasno da dug »Zajca« ne samo da nije u cijelosti kumulativan, nego nije bio niti transparentno prikazan Kazališnom vijeću, odnosno Gradu kao osnivaču, a onda niti novoj upravi Kazališta. Dakle, još jednom, da ne bi bilo zabune, niti u jednom trenutku tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, kada su se – kako i sama gđa. Matošević tvrdi – odvijali brojni sastanci unutar »neformalne primopredaje« nije formalno niti neformalno izgovoreno da je ukupan dug kazališta oko 4 milijuna kuna.     Otuda sumnjičavost i šokiranost – novi dug koji se pojavio tijekom srpnja i kolovoza gotovo je jednak dugu koji je kumulativno nastao tijekom gotovo četiri godine! Zato ne možemo govoriti o potpunoj transparentnosti. Kazališno vijeće i Grad kao osnivač trebali su biti upozoreni na realno stanje, neovisno o formalnoj proceduri primopredaje. Vjerujemo da bi tada bilo znatno lakše ponašati se u navedenim okolnostima, i bivšoj i sadašnjoj upravi, a i Gradu kao osnivaču.   

Drukčija slika

Nedvojbeno je točan navod bivše intendantice da je Grad Rijeka u kontinuitetu smanjivao programska sredstva namijenjena kazalištu, pri čemu su podaci za 2008. i 2009. nebitni jer tih je godina HNK poslovao pozitivno.

No treba imati u vidu i činjenicu da je Grad Rijeka od 2012. godine i nadalje kazalištu znatno povećao sredstva za materijalne troškove (režije) – 600.000 kuna u 2012. te još dodatnih 350.000 kuna u 2013. godini (pišemo podatke samo za godine čija je realizacija u potpunosti završena), tako da ukupna financijska potpora od strane Grada nije bivala manja kako se to prikazuje. Dapače, ukupan iznos namijenjen za programe i materijalne troškove HNK-a se i u 2012. i 2013. godini povećavao!

   Što se tiče same 2014. godine, točna je konstatacija bivše intendantice Matošević da prodajni rezultati pretplate i atraktivnih programa u prosincu redovno pozitivno doprinose ukupnom godišnjem poslovanju.    Ali da bi realno procijenili financijsko poslovanje kazališta trebamo uvažiti i neke druge činjenice. HNK je do 31. 8., pod bivšom upravom, realizirao i potrošio sljedeće prihode: 772.800 kuna programskih prihoda od Grada Rijeke (od ukupno 817.000 za 2014. godinu ili 94,5 posto); sva sredstva glavnog sponzora namijenjena tek za buduću sezonu 2014/2015. (ukupno 631.000 kuna), kao i 393.000 kuna kumulativnog viška namijenjenog za plaće u prvih osam mjeseci 2014. godine koji je nastao zbog zajednički dogovorenih mjera štednje, a do kraja godine usklađen je s godišnjim planom. Ove brojke vrlo precizno pokazuju malo drugačiju financijsku sliku.   

Slučaj Prohić

Na svojevrsnoj margini ove teme, u izvornom članku novinarke Kim Cuculić pojavila se i priča o angažmanu ravnatelja opere, gospodina Ozrena Prohića. U cilju izbjegavanja mogućih nesporazuma, iako se te teme bivša intendantica u svom reagiranju ne dotiče, smatramo bitnim pojasniti nekoliko detalja vezanih uz nadležnost Kazališnog vijeća.

   U skladu sa svojim ovlaštenjima, a na temelju prijedloga intendantice, Kazališno vijeće je na sjednici 25. 3. 2011. imenovalo gospodina Prohića na funkciju ravnatelja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca. Time ujedno prestaju ovlaštenja Kazališnoga vijeća i nastupaju ovlaštenja intendantice, koja je trebala s ravnateljem zasnovati radni odnos. Ona to nije učinila, niti je o tome izvijestila Kazališno vijeće.

   Tek je naknadno, na temelju glasina, član Kazališnoga vijeća postavio upit o radnom statusu gospodina Prohića, te je na sjednici Kazališno vijeće dobilo odgovor da s ravnateljem Opere nije uspostavljen radni odnos. Neposredno nakon toga, članovi Kazališnoga vijeća obavijestili su pročelnika Odjela za kulturu na zakonski propust od strane intendantice. Pročelnik Odjela za kulturu i predsjednik Kazališnoga vijeća odmah su reagirali (11. lipnja 2012.) i pisanim putem zatražili od intendantice da riješi radno-pravni status gospodina Ozrena Prohića. Intendantica je, međutim, odgađala rješenje te je ono, u konačnici, postignuto tek 12. veljače 2013., kad je napravljen Sporazum o raskidu ugovora o autorskom radu između Kazališta i gospodina Prohića.

   U potpunosti je točna tvrdnja gospođe Matošević da su okolnosti za upravljanje kazalištem izrazito nepovoljne u svakom pogledu. Smanjeni programski budžeti iz svih javnih proračuna, nepovoljan zakon o PDV-u i smanjena kupovna moć publike od svake uprave zahtijevaju iznimne napore. Trenutna financijska situacija u hrvatskim HNK-ovima pokazuje da se s tim izazovima nijedna uprava nije znala uspješno nositi, a to dovodi u pitanje i održivost organizacijskog modela (zadanog tradicijom i upitnim zakonskim okvirima koji, najblaže rečeno, ne pogoduju efikasnosti kazališnog sustava) koji se očito ne uspijeva nositi s kušnjom vremena.   

Ministarstvo na potezu

No bez obzira na okolnosti, odgovornost za poslovanje svakako snosi svaka uprava, pa tako i ona gđe Matošević. Posebice valja naglasiti da je u redovitim tromjesečnim financijskim izvještavanjima ranija intendantica naglašavala proračunska sredstva koja kazalište nije dobivalo, a trebalo je dobivati, te time prikazivala da bi razdoblja bila financijska pozitivna da su se te isplate odvijale redovito. Međutim, izostavljala je izvještavati o simetričnom podatku neizvršenih isplata obveza, što bi dalo realnu sliku stanja i pokazalo da bi poslovanje bilo negativno čak i u slučaju da su proračunske isplate bile redovite.

   Spomenuta činjenica očigledno govori protivno tvrdnji da je dug kazališta bio transparentan, barem što se tiče transparentnosti prema Kazališnom vijeću i Gradu kao osnivaču.

   Zbog svega navedenog, Grad Rijeka je pokrenuo postupak predviđen Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Nalaz interne revizije sastavni je dio tog postupka i također je upućen Ministarstvu financija. Kako se radi o postupku koji je u tijeku, Grad Rijeka i Kazališno vijeće do daljnjeg će se suzdržati od komentara i ikakvih zaključaka vezanih uz ovu temu.

   U ovoj je proceduri sada nadležno Ministarstvo financija i mjerodavan će biti njihov zaključak. Naravno, po završetku postupka obavijestit ćemo medije, a putem njih i javnost, o rezultatima postupka – stoji u reagiranju kojeg zajednički potpisuju pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar i predsjednik Kazališnog vijeća Elvio Baccarini.