26. SLUK

Dominirali problemi odrastanja: Zadar četvrti put ugostio lutkarsku manifestaciju

Svjetlana Hribar

Foto: Iva PERINČIĆ

Foto: Iva PERINČIĆ

U prikazivanju problema odrastanja roditelji su nerijetko bili agresivni, šupljoglavi, sebični,  konzumeristički nastrojeni i gotovo neprijatelji svoje djece



ZADAR Četvrti put u polustoljetnoj povijesti SLUK-a, Zadar je ovih dana bio domaćin 26. susreta lutkarskih kazališta Hrvatske, a festivalskoj su se selekciji pridružili i gosti – Kazalište lutaka iz Mostara (s predstavom »Ružno mače«) i Centar za lutkarsku baštinu »Pingyang« iz Pekinga. Četiri dana na pozornicama zadarskog kazališta lutaka i Hrvatskog narodnog kazališta igrale su se predstave koje su – u selekciji Ane Prolić – osim publike ocjenjivala čak dva žirija: festivalski, koji je radio u sastavu: Jasminka Mesarić, Robert Raponja te Olga Vujović i dječji: Ana Ivković, Lucija Marcelić, Tonka Marfat, Iva Prgić te Luka Nešović, koji je jednako ozbiljno pratio program.


Sudionici ovogodišnjeg SLUK-a bila su kazališta iz Osijeka, Zagreba, Virovitice, Splita, Rijeke, Čakovca, Karlovca i Zadra. Svi ansambli četiri su dana proveli u Zadru, gledajući sve predstave i družeći se nakon njih.Za ovu je prigodu zadarsko Kazalište lutaka iskoračilo iz svoje nove zgrade, izišlo na ulice i trgove gdje su održani djelovi programa, a čitav je okoliš kazališta pretvoren u veliki dnevni boravak na otvorenom, gdje se razgovaralo, družilo, sviralo, pjevalo, upoznavalo s različitim lutkama i, dakako – jelo i pilo!

Bogat program


Rijetka se kazališta mogu pohvaliti prostornim mogućnostima kakve ima zadarsko Kazalište lutaka. Nova zgrada s dvjema pozornicama, izvrsno tehnički opremljena, nalazi se u gradskoj jezgri, upravo sljubljena s drevnom arhitekturom u okruženju, a koristi i prostor crkve svetog Dominika za svoje potrebe, gdje je – na samom početku programa ovogodišnjeg SLUK-a – otvorena izložba dječjih radova vrtića Zadarske županije.


Gradska Loža udomila je izložbu doajena lutkarskog likovnog iskaza – scenografa, slikara i karikaturista Mojmira Mihatova, jedne od vizualnih okosnica hrvatskog lutkarstva posljednjih triju desetljeća; glavni trg i ulice na putu između dvaju kazališta bile su pozornica i šetalište lutaka iz daleke Kine, ali i studentskih lutkarskih etida Umjetničke akademije u Osijeku; zadarsko Sveučilište pružilo je gostoprimstvo Međunarodnom stručnom skupu »Lutka je sve!




Sve je lutka!«, posvećenom dvjema temama: »Učenje lutkom« i »Putevi suvremenog lutkarstva«, a na skupu je sudjelujovalo 17 izlagača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Velike Britanije, Njemačke i Belgije. U sklopu programa predstavljena je i knjiga Branke Rudman »Primjena dramaturških iskustava Stanislavskog, Brehta i Artauda u kazalištu lutaka«.


Zvijezda Fedorova


Festival je otvorio ansambl domaćina; Zadrani su odigrali predstavu »Karlson s krova«, a zatvorili su ga Riječani naslovom »Pipi duga čarapa«. Zagrebačko kazalište lutaka izvelo je »Šegrta Hlapića«, čakovečki Pinkelc predstavu »S razlogom«, Splićani su došli na susret s »Ukradenim suncem«, a Kazalište Virovitica (u koprodukciji sa zadaraskim Kazalištem lutaka) izvelo je »Nevidljivu«. Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka predstavilo se naslovom »Nije me strah«, a karlovački Zorin dom »Malim pričama o nestašnoj Sonji«.



Nagradu za najbolju režiju dobila je Ljudmila Fedorova za predstavu »Karlson s krova« Kazališta lutaka Zadar. I najboljom predstavom u cjelini proglašen je »Karlson s krova«, a Fedorova je uradila i najbolju adaptaciju teksta, no riječ je o »Malim pričama o nestašnoj Sonji«, tekstu koji je izveo ansambl Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca. Najbolju kreaciju lutaka i maski učinio je Dražen Jerabek u predstavi »Nije me strah« Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića Osijek.


Nagradu za najbolju glumu-animaciju osvojio je Dominik Karakašić za ulogu u predstavi »Karlson s krova«, za najbolju animaciju-glumu (ženska uloga) Kristina Fančović u predstavi »Nije me strah«, a za najbolju animaciju-glumu Andrea Špindel u predstavi »Pipi Duga Čarapa« Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke. Nagradu za najbolju kostimografiju dobila je Dunja Vuković (predstava »S razlogom« Kazališne družine Pinklec u koprodukciji s Loftom), a nagradu »Branko Stojaković« za ukupnu likovnost predstave dobila je predstava »Nije me strah«.



Svojevrsna zvijezda selekcije Ane Prolić ove je godine bila redateljica Ljudmila Fedorova, koja je režirala i dramatizirala čak tri predstave u konkurenciji. Odlikuje ih dopadljiva, topla likovnost, duhovito ispričana priča i psihološki znalački postavljeni likovi, bez obzira radi li se o djeci, odraslima ili životinjama.


Većina predstava hrvatskih kazališta za djecu bavi se problemima odrastanja, pri čemu su roditelji nerijetko prikazani kao agresivni, šupljoglavi, sebični, konzumeristički nastrojeni i gotovo neprijatelji svoje djece. »Šegrt Hlapić« se u tom okruženju, uza svu okrutnost Majstora Mrkonje i kvarnost Crnoga čovjeka – doimao kao bajka.


Ne znam koliko su kineski lutkari, gosti SLUK-a i zadarskih kolega, razumjeli naše priče i predstave, ali su pokazali iznimno zanimanje za njih. Kineske tradicionalne lutkarske etide pozdravili su pak hrvatski lutkari, koji su između predstava – u »dnevnom boravku«, koji je idealno poslužio svrsi – razmijenili profesionalna iskustva s kolegama iz daleke Kine. Tako su se na malom trgu, koji tvore zgrade zadarskog Kazališta lutaka družile lutke i njihovi animatori, koje ova četiri dana nisu dijelile ni granice, ni jezik, ni boja kože, ni kontinenti.