Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 25° 25° 1
22. srpnja 2019.
MFMS

"Balkanski špijun" Narodnog pozorišta: Drama mentaliteta balkanskih prostora

Foto V. ŽAKNIĆ
Foto V. ŽAKNIĆ
Autor:
Objavljeno: 7. svibanj 2019. u 9:54 2019-05-07T09:54:27+02:00

»Balkanski špijun« je drama mentaliteta, ne samo srpskog nego općenito balkanskih prostora, za koji su specifični prisluškivanje, uhođenje, špijuniranje, izmišljanje neprijatelja...

Četvrtog dana Međunarodnog festivala malih scena prikazana je predstava »Balkanski špijun« beogradskog Narodnog pozorišta, u režiji i dramaturgiji Tatjane Mandić Rigonat. Riječ je o drami Dušana Kovačevića (1948.), ponajboljeg suvremenog srpskog dramatičara poznatog po dramama »Maratonci trče počasni krug«, »Radovan treći«, »Sabirni centar«, »Sveti Georgije ubiva aždahu« i drugima.

Kao što su njegove drame zahvalan materijal za glumačku igru i redateljsko poigravanje, jednako tako su vrsna dramska literatura. Kad je BIGZ krajem 1980-ih godina objavio knjigu »Balkanski špijun i druge drame«, prvo izdanje u nakladi od 20.000 primjeraka rasprodano je u manje od godinu dana. Iako se to moglo očekivati, pojava je bila neuobičajena u ondašnjoj državi, pa i šire.

Tragikomedija

U pogovoru drugom dopunjenom izdanju pisac Filip David ističe da komedijama i komediografima pripada izuzetno mjesto u svakoj dramskoj književnosti, pa tako i Dušanu Kovačeviću. Tragikomediju »Balkanski špijun« napisao je 1982. godine i ona je, premda univerzalne tematike, kontekstom vezana uz tadašnje vrijeme. U tekstu se tako spominje radiospiker koji čita vijesti o »našem samoupravnom sistemu i njegovim neprijateljima«. Tada je to bila Kovačevićeva satira na socijalistički diskurs, a središnji lik njegove drame je Beograđanin Ilija Čvorović koji je zbog staljinizma proveo nekoliko godina u zatvoru.

Satira o ljudskim slabostima

Na početku okruglog stola Svjetlana Hribar kazala je da je »Balkanski špijun« satira o ljudskim slabostima, podsjećajući na bogat dramski opus Dušana Kovačevića. Redateljica Tatjana Mandić Rigonat objasnila je da je u svojoj interpretaciji naglasak stavila na to što danas živimo u medijskom svijetu, koji svojom propagandom proizvodi neprijatelje i »pere nam mozak«. Dodala je i da je Kovačevićev tekst univerzalan, ali istovremeno i lokalan pa se nametnulo pitanje kako ga igrati danas. Kazala je i da je na mjesto Ilijina brata stavila sestru Đuru, čime je htjela pokazati da paranoja i ludilo nisu specifični samo za muškarce. Publika je predstavi dala ocjenu 4,42.

Jednog dana on se uznemiren vraća iz policije, gdje je bio pozvan na rutinski razgovor zbog podstanara Petra Jakovljevića – krojača koji se upravo vratio iz Pariza i pokušava u domovini otvoriti radionicu. I tu nastaje zaplet – Čvorović paranoično počne pratiti podstanara za kojeg je umislio da je terorist koji želi rušiti državu, što dovodi do niza tragikomičnih situacija i na kraju do tragičnog raspleta.

Na jednoj razini »Balkanski špijun« je drama mentaliteta, ne samo srpskog nego općenito balkanskih prostora, za koji su specifični prisluškivanje, uhođenje, cinkarenje, špijuniranje, izmišljanje neprijatelja... Naravno, ima toga i drugdje, no na našim prostorima poprima karakteristične oblike (pa i u današnjoj Hrvatskoj gotovo svakodnevno svjedočimo raznim aferama prisluškivanja, a sada i putem novih tehnologija poput SMS-ova i slično). Redateljica i dramaturginja Tatjana Mandić Rigonat napravila je određena osuvremenjavanja, pa su primjerice aktualizirani dijelovi koje u predstavi izgovara televizijska spikerica. Nju je utjelovila Vanja Milačić, koja se istodobno pojavljuje i uživo i na televizijskom ekranu (bez tona), izvodeći uz prateći bend i u Kovačevićev tekst upisanu »Muziku vaše mladosti«. Ova intervencija u originalni tekst možda bi bila još bolje riješena da se čitav ovaj program odvija na televizijskom ekranu.

Realistična scenografija

Radnja komada smještena je u posve realističnu scenografiju Branka Hojnika, a glavno mjesto zbivanja je kuhinja obitelji Čvorović. Predstava je režijski postavljena uglavnom klasično, s gašenjima svjetla među prizorima i s glazbenim intermezzima (skladateljica je Irena Popović Dragović), dok bi s nekim kraćenjima dobila na dinamičnosti. Oca obitelji Iliju Čvorovića, čiji fanatizam i paranoja s vremenom poprimaju patološke razmjere, uvjerljivo tumači Ljubomir Bandović. Njegovu ženu Danicu, tipičnu domaćicu koja zbog suprugova ponašanja sve više i sama klizi prema živčanom slomu, utjelovila je Nela Mihailović. Ona je istodobno i brižna majka, koja ukazuje na anomalije sustava zbog kojeg njena kći ne može pronaći posao u Beogradu. Kći Sonju igra Katarina Marković, a u ulozi podstanara Petra Jakovljevića je Milutin Milošević koji se čini premladim za ovu ulogu. U originalnom tekstu Ilija ima brata blizanca Đuru Čvorovića, koji je u predstavi postao sestra Đura koju je u pomalo karikaturalnoj maniri odigrala Dušanka Stojanović Glid.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka