Izložba Danijela Žeželja

Zlokobno doba nastanka Harmsovih ”neozbiljnih” pričica

Maja Hrgović

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Zajedničko obilježje izloženih crteža i grafika je snažna ekspresivnost, jaki kontrasti i nova interpretacija društvenih okolnosti u kojima je Harms stvarao svoja ludička djela



ZAGREB » Već neko vrijeme traje opsesija umjetnika Danijela Žeželja ruskim satiričarem Daniilom Harmsom: njegovim je ilustracijama oplemenjena zbirka Harmsove poezije »Pucanj ispred« koju je prevela Anica Vlašić-Anić, a prošle je godine objavio Petikat; potom je radove proizašle iz fascinacije Harmsom izložio na zanimljivoj maloj izložbi u galeriji Greta, dok je preksinoćnje otvorenje Žeželjove izložbe »Prije nego li dođem k tebi« u Galeriji Karas označilo vrhunac tog kreativnog dijaloga. 


   Naslov izložbe preuzet je iz jednog Harmsovog poetskog teksta, a u postavu su crteži i grafike različitih formata, kojima je zajedničko obilježje snažna ekspresivnost, jaki kontrasti i, što se tiče motiva, potpuno nova interpretacija društvenih okolnosti u kojima je Harms stvarao svoja ludička djela. 


   Žeželj je na nov i svjež način »skinuo« atmosferu u Rusiji pred nalet boljševizma, kakvu poznajemo iz Piljnjakovih proza. Preko ovih slika Harmsa »čitamo« na nov način: zlokobniji, prijeteći, kafkijanski bezizlazan. Žeželj je ovim radovima prikazao ozbiljnost vremena u kojemu su nastajale Harmsove »neozbiljne« pričice. Tu je, na primjer, slika pisca koji piše nad jamom, na skeli u divovskoj tvorničkoj hali, a listovi koje ispiše, padaju jedan za drugim u ambis. Pisac je maleni čovječuljak u kojeg je uperen golemi pištolj. Aluzija na pogubnost tog vremena po pisce ne može biti jasnija. 




   – Komunikacija Daniila i Danijela odvija se posredstvom vremeplovne pošte kao medija jer bez obzira na sto godina razmaka, ne stiče se dojam bilo kakve vremenske nepodudarnosti. Fragmenti tog razgovora, bilo u stihovima ili slikama, ponekad polaze od realnog, neosjetno ga napuštajući. Drugi puta stvarnosti uopće i nema, nema čvrstih točaka koje bi nam narativom mogle predložiti putokaz, nego kao da je pjesma ili slika sama odlučila baš tako biti… – piše u tekstu kataloga Boris Greiner. 


   Žeželj, koji se u svojim grafikama i stripovima rado bavio post-industrijskim krajolicima, pokazao je u ovome ciklusu puno sluha za više od stoljeća star ruski zanos industrijom, za (naivnu) rusku vjeru u progres, sovjetsku opsjednutost strojevima. Najveća slika na izložbi prikazuje tako golemu lokomotivu koja guta sve pred sobom, a sitna, lijepo uređena žena gleda je pogledom u kojemu se vidi i udivljenje i neka zaplašena rezignacija… 


   Danijel Žeželj autor je stripova, animator, grafičar i ilustrator, a objavljivao je u časopisima i s izdavačima DC Comics/Vertigo, Marvel, Dark Horse, The New York Times, Harper’s Magazine, Dargaud, Grifo Edizioni, Hazard i drugima. Autor je više od dvadeset strip albuma i tri animirana filma. Jedan je od osnivača umjetničke radionice Petikat. 


   Izložba u Galeriji Karas otvorena je do 12. travnja.