Put srednjovjekovnih rukopisa

Tri života Sarajevske hagade: Gostujuća izložba u Arheološkom muzeju

Kim Cuculić

Ha Lahma Anya

Ha Lahma Anya

Hagada je židovski liturgijski tekst koji se čita tijekom obrednog obroka sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe kojim se označava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon 400 godina zarobljeništva 



ZAGREB U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 29. kolovoza, u 19 sati bit će otvorena gostujuća izložba »Tri života Sarajevske hagade« iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Izložba je prvi put postavljena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a nakon gostovanja u BiH izložba dolazi u zagrebački Arheološki muzej.


Izložba »Tri života Sarajevske hagade« rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovne kraljevine Aragonije, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća.


Na izložbi je prikazana 21 stranica iz Sarajevske hagade – visokokvalitetne replike u originalnoj veličini – koje su upotpunjene popratnim legendama s objašnjenjima. Autori izložbe su dr. sc. Aleksandra Bunčić i dr. sc. Mirsad Sijarić.


Sarajevska hagada: Seder večera


Sarajevska hagada: Seder večera





Enigmatični rukopis


Sarajevska hagada jedan je od najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji je ikad načinjen za židovske naručitelje. Zastala je na sjeveroistoku Španjolske sredinom 14. stoljeća.


Izložbom se ističe ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-povijesna važnost i uloga knjige u duhovnom životu Židova. Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa.


Poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje tiskano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.


Hagada je židovski liturgijski tekst koji se čita tijekom obrednog obroka sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe kojim se označava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon četiri stotine godina zarobljeništva.


U ranom srednjem vijeku hagade se javljaju kao zasebne knjige u Europi. 



Posljednji put ovaj vrijedni rukopis bio je ugrožen na početku opsade Sarajeva 1992. godine. Sarajevska hagada sada je prvi put izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod točno definiranim uvjetima. Kako ističe Mirsad Sijarić, ova je knjiga neprocjenjivi izvor za istraživanje kulturne prošlosti jednog naroda u stoljetnoj potrazi za domovinom, te je živim svjedokom otvorenosti jednog društva i sredine, u kojima strah od drugačijeg nikada nije bio neizlječiva bolest.



Starozavjetna priča


Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne obiteljske večere, kada su svi ukućani i gosti s knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu, kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista pergamene veličine 16,5 x 22,8 cm, izrađene od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože.


Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španjolskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak. Izložba je otvorena do 29. rujna 2019. godine.


Tri života Sarajevske hagade


Tri života Sarajevske hagade