Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. prosinca 2019.
Izložba fotografija

"Stoljeće arheoloških istraživanja u Rijeci" na Korzu

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 2. travanj 2016. u 12:24 2016-04-02T12:24:00+02:00

Odabranim fotografijama predstavljeno je 12  lokaliteta , na kojima su otkriveni arhitektonski i urbanistički elementi antičke i kasnoantičke Tarsatike

RIJEKA Na Korzu je jučer otvorena izložba »Stoljeće arheoloških istraživanja u Rijeci«  koja  putem odabranog fotografskog materijala predstavlja  najznačajnije faze  povijesti  arheoloških istraživanja  stare gradske jezgre i izvangradskog područja od 1914. do 2014. godine.

Autori  izložbom žele skrenuti pozornost na jedan od najznačajnijih povijesnih  perioda Rijeke – antički  i kasnoantički  – kad je  grad uz more i rijeku Enej,  današnju Rječinu,  živio pod nazivom Tarsatika. Odabranim fotografijama predstavljeno je 12  lokaliteta u kronološkom slijedu, na kojima su otkriveni arhitektonski i urbanistički elementi antičke i kasnoantičke Tarsatike te novovjekovne Rijeke.

Predstavljeni materijali iznimno su vrijedna dokumentacijska građa na kojoj se rekonstruiraju slojevi najranije povijesti grada, koji se ne mogu vidjeti jer se nalaze ispod postojećih urbanih struktura ili su, pak, nepovratno uništeni izgradnjama kasnijih vremena. Bogata fotodokumentacija također svjedoči o tradiciji i metodologiji arheološkog istraživanja, o razvoju načina dokumentiranja i prezentacije nalaza.

U  suradnji s Gradom Rijekom, Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, Konzervatorskim odjelom u Rijeci,  Societa di Studi  Fiumani i  dugim suradnicima, izložbu  su  realizirale  dr. sc  Marina  Vicelja Matijašić, Palma  Karković Takalić i Petra  Predoević  Zadković  s  Katedre  za umjetnost starog i srednjeg vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti riječkog  Filozofskog fakulteta.

Ova  Katedra  nositelj  je  projekta  Srednjovjekovna baština Kvarnera (SREBAK)  koji  obuhvaća istraživanje, interpretaciju i prezentaciju srednjovjekovne umjetnosti na području Kvarnera,  ali  i dijela kontinentalne Hrvatske.

Ciljevi projekta

Prema  riječima predstojnice Katedre i  voditeljice projekta dr. sc. Marine Vicelje Matijašić, jedan  od ciljeva projekta bilo je i istraživanje pisanih i materijalnih  izvora  vezanih uz prostor  Tarsatike,  a  izložba koju  Riječani  mogu razgledati do 10.  travnja  jedan je od načina da se rezultati znanstvenog istraživanja približe  široj  javnosti.  

Prvi  rezultat rada na projektu  bila  je izrada  nove  arheološke  karte Tarsatike,  u suradnji s  arheologom Josipom Višnjićem, koja  je  također  predstavljena  na izložbi.  Na  web stranici  projekta  (srebak.ffri.hr)  dostupna je  i  njezina interaktivna,  multimedijalna verzija  s  opisom  svih  nepokretnih nalaza,  a na istom  mjestu može  se  pogledati  i  kratak  film »Od Tarsatike do grada Sv Vida« , kao  i prva  3D  rekonstrukcija ranokršćanske bazilike na lokalitetu Pul  Vele crikve u Rijeci.  

Povijesne  kronike  svjedoče da  se interes za starine i antičku povijest  u  Rijeci, javlja  već u 17.  stoljeću, ali  prva  arheološka istraživanja,  kako  ističu autorice izložbe,  počinju  tek  dva stoljeća kasnije i  prate nastojanje  gradske uprave da osnuje  prvi  gradski muzej –  Museo Civico. U  tom muzeju  osnovanom  1893. godine  završila je  i prva građa  otkrivena početkom 20 stoljeća.

U  vrijeme  Talijanske regencije Kvarnera  važnu ulogu u otkrivanju slojeva antičke povijesti imalo je  društvo talijanskih intelektualaca  -  Societa di Storia Patria. Iz tog razdoblja  datira  prva muzejska dokumentacija,  fotografije i  članci  koju  pokušavaju  osvijestiti važnost nalaza  otkrivenih  tijekom građevinskih radova, a  u brizi za  baštinu posebno se ističu Guido Depoli  i  Riccardo Gigante.

No, zaslužnih pojedinaca  koji su  pokušavali  rasvijetliti  što predstavljaju  i kad su nastali  vidljivi  antički  spomenici, poput  Rimskog luka  ili  ostataka Liburnijskog limesa  bilo je  i prethodnim razdobljima.  Jedan  od njih bio je  Claudio Marburg koji je početkom 18.  stoljeća  nacrtao prvi crtež  Starih  vrata.
O ranom interesu  za  baštinu  svjedoči  i  pismo  što ga  je  Ivan Anton de Benzoni,  u to  vrijeme  modruški arhiđakon,  a kasnije senjsko  modruški biskup,  1729.  godine  uputio  braći  Zeno  u Italiji,  s  molbom da  tekst u kojem  opisuje  antičke  natpise  na riječkim  kamenim spomenicima  objave u svom časopisu  Il giornale  de letterati  d'Italia, tada vodećem u Italiji.

RIMSKI GRAD

Antička  Tarsatika imala je sve  elemente  rimskog  grada – bedeme, terme, gradske ulice, stambenu zonu s  domusima.  Prilikom uređenja  Koblerovog  trga  2014.  godine  nađeni su  dijelovi rimske kuće koji  upućuju  da  je se  stambena zona  nalazila na  potezu  koji odgovara današnjoj  Užarskoj ulici.  Međutim, lokacija  glavnog  gradskog  trga  još nije utvrđena.  
U Arheološkom parku  na  Trgu Julija Klovića,  prezentirani su  ostaci  principija,  rimskog  zapovjedništva  iz  3. stoljeća.  U to vrijeme  karakter grada  se  mijenja jer  Tarsatika postaje  uporište  obrambenog sustava  Claustra Alpium Iuliarium. No,  gdje su se nalazile popratne strukture  velike  vojne mašinerije i  kako  se  to  odrazilo na  naselje  iz prethodne faze  također je nepoznato.
Ostaci kasnoantičkog bedema nađeni su  na nekoliko lokacija u Starom gradu, a  njegovom  istočnom  dijelu i terme, građene  u dvije  faze, od kojih  se  ona iz  3. stoljeća  veže uz gradnju principija.  Na području termi se  u 5. st. gradi  ranokršćanska bazilika čiji su podovi bili ukrašeni  višebojnim mozaicima.
Značajan  nalaz  predstavlja i otkriće  rimske  kuće  (domusa)  na  križanju Užarske s Medulićevom ulicom.  Njezine reprezentativne prostorije bile su ukrašene crno-bijelim mozaicima  koji su  danas prezentirani u podu Galerije Garbas u Užarskoj ulici.

Limitirane mogućnosti

U  razdoblju nakon Drugog svjetskog rata ključne figure  riječke arheologije  postaju  Radmila Matejčić, kao djelatnica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja,  te  Aleksandra Faber s Instituta za arheologiju u Zagrebu.  Osamdesetih  godina  tu će ulogu  preuzeti  arheolog Nino Novak iz Konzervatorskog odjela,  a  Ranko Starac iz PPMHP te  Josip Višnjić iz HRZ-a  u najnovijem razdoblju.

Zbog strukture grada koji svoj kontinuitet ima od antičkog razdoblja,  mogućnost  arheoloških  istraživanja  na području  povijesne jezgre Rijeke uvijek je  bila  limitirana. Do  arheoloških nalaza  najčešće se dolazilo slučajno,  prilikom  infrastrukturnih zahvata i građevinske obnove Starog grada, sve do recentnog razdoblja.  Sustavnije  istraživanje  gradske jezgre počelo je  tek u novom  mileniju, a  u idućim fazama trebalo bi  obuhvatiti i dosad neistražene predjele poput Gomile na kojoj  bi  možda mogli pronaći  odgovore na  pitanja o  povijesnim fazama  koje nedostaju.  Najveću  nepoznanicu  predstavlja dugo  razdoblje  između  6.  i  13.  stoljeća,  jer  je to  doba  iz kojeg  uopće nema  arheoloških  nalaza.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.