Izložba

Projekt “Mare modul”: Umjetnički objekti obnavljaju morsku floru i faunu

Kim Cuculić

Nakon Rijeke, radovi s izložbe bit će trajno položeni u podmorje ispred Kluba podvodnih aktivnosti »Adria« u Kraljevici, na dubinu od 15 do 20 metara. Povezivanje umjetničkog projekta »Mare modul« i znanstvenog projekta MERCES predstavlja sinergiju umjetnosti i znanosti



RIJEKA Izložba »Mare modul – keramička staništa za podmorje« otvorena je do 30. kolovoza u riječkoj Galeriji »Juraj Klović«. Grupa umjetnika okupljenih oko projekta »Mare modul« izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji će, postavljeni u more, činiti male grebene i biti podloga na koju i u koju će se naseliti različiti organizmi u svrhu obnove i obogaćivanja morske flore i faune.


Projekt je uključen u veliki međunarodni znanstveni projekt MERCES: Obnova morskih ekosustava u promjenjivim europskim morima« Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji vode izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvija Kipson. Znanstvenici biolozi će u razdoblju od tri godine bilježiti proces razvoja života na novooblikovanim staništima.


Podmorski svijet


Povezivanje umjetničkog projekta »Mare modul« i znanstvenog projekta MERCES predstavlja sinergiju umjetnosti i znanosti u promociji nužnosti brige o okolišu. Želja je ovom izložbom odaslati poruku široj javnosti o važnosti morskih staništa za ljude i potrebi njihova očuvanja te povećati svijest ljudi o rastućem problemu degradacije morskih staništa, kao i o mogućnostima njihove obnove. Autorica koncepcije i voditeljica projekta je Lidia Boševski, kustosica izložbe je Sandra Križić Roban, a prostornu koncepciju i likovni postav izložbe potpisuje Zoran Boševski.




Umjetnici sudionici su Lidia Boševski, Nada Benc Štuka, Martina Franić, Marina Mijatović, Karla Rakuljić, Danijela Pičuljan, Snježana Pokos Vujec, Lauren Moreira, Maddalena Boero i Boris Roce. Stručni suradnici projekta su izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, dipl. ing. biologije i ekologije Donat Petricioli te profesionalni fotograf podmorja Danijel Frka.


Individualan izričaj svakog člana grupe rezultirao je različitim rješenjima s obzirom na zajednički izvor inspiracije – podmorski svijet. Raznolikost struktura, tekstura, varijacije oblika i odabir gline otvaraju mogućnost privlačenja veće bioraznolikosti. Obrastanje keramičkih struktura organizmima potaknut će dolazak i trajni boravak drugih organizama, koji su na tom području znatno prorijeđeni ljudskim aktivnostima. Kako je u predgovoru izložbenog kataloga napisala Sandra Križić Roban, teško je predočiti si razmjere devastacije svijeta u čiju se ljeskavu površinu često zagledavamo nastojeći izreći nešto poetično.


Pogled u prirodu


– Ne postoje valovi koji će svojim perpetuirajućim ritmom pripomoći vidanju naoko nevidljivih rana. Televizijske emisije, koliko god bili potresni prizori koje posreduju, rijetko dopiru do svijesti ljudi, osobito novih generacija koje se informiraju na drukčije načine, brže i uglavnom površnije. I dok će selfiji snimljeni uz morske obale diljem svijeta rezultirati brojnim lajkovima – a da se korisnici društvenih mreža ne zapitaju do koje su mjere fotografije koje se neprestano nude na pogled dorađene i »poboljšane« – u podmorju se odvijaju procesi koji će zabrinuti tek rijetke pojedince te ih potaknuti da i sami nešto promijene te pridonesu poboljšanju stanja.


Morski je krajolik, jednako kao i onaj kontinentalni, često predmet interesa fotografa, ali i drugih umjetnika koji svojim radom problematiziraju ili referiraju njegovu egzistenciju. Priroda nas uči slušati očima, osobito ona čiji zvukovi do nas ne stižu ili su nam nerazumljivi. Podmorski pejzaž osobito je mjesto. U ranijim umjetničkim razdobljima rijetko je bio predstavljan ponajviše stoga što ljudi nisu bili u mogućnosti zaroniti i dulje vremena boraviti pod površinom, pa se prikaz prostranstava podmorja najčešće samo zamišljao.


Tišina koja ga prati jedan je od uvjeta kontemplacije. No, dok umjetnici čovjeka smatraju neraskidivim dijelom prirode, koji zahvaljujući promatranju promjena koje se u njoj odvijaju stječe određena iskustva primjenjiva u životu, podmorski pejzaž lišen je takvih mogućnosti.


Za njega su ključna znanstvena i tehnička dostignuća koja su s jedne strane pridonijela mnogim saznanjima, dok su s druge pripomogla katastrofalnom onečišćenju. Krajolik je povijesnoumjetnički konstrukt; on je umjetnička reprezentacija prirode za čiju su nam interpretaciju nužni njegovi vizualni prikazi.


Tradicija njegova prikazivanja rezultat je kulture sačinjene od mitova i sjećanja; ovisi o načinu gledanja, ponovnom otkrivanju onoga što imamo, no što smo vremenom zaboravili ili prestali prepoznavati. U pogledu u prirodu sadržana je jedna od najsnažnijih čovjekovih »žudnji da u prirodi pronađe utjehu za svoju smrtnost«, zapisao je Simon Schama.


Zahvaljujući snimkama i suradnji umjetnika i znanstvenika u projektu »Mare modul«, grupa autora osvijestila je brojne promjene nastale u jadranskom podmorju. Vođeni željom za pozitivnom promjenom i nenametljivim načinom ulaska u podmorsku zajednicu, umjetnici u području keramike oblikovali su niz staništa. Prirodni materijal – glina, podvrgnut visokim temperaturama, »ohladit« će more. Ne doslovno, već simbolički, omogućujući da se u sitne stvorene strukture ugnijezdi niz mikroorganizama koji zatim pokreću krug života.


Ciklus koji je bio prekinut zbog ljudske nepažnje i nerazumijevanja bit će obnovljen zahvaljujući sustavu morskih modula i promjeni agregatnih stanja, dok pokreti ruku autora nastoje prenijeti ideju o fizici valova i načinu kako dôl svakoga od njih, otkako je svijeta, utječe na podmorje i život u njemu – napisala je u tekstu naslovljenom »Daleko od očiju, pokraj nas« Sandra Križić Roban.


Organizatori projekta su Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, HDLU Rijeka – Galerija »Juraj Klović« i Tehnički muzej »Nikola Tesla« u Zagrebu. Projekt se realizira uz financijsku potporu Grada Zagreba, Odjela gradske uprave za kulturu grada Rijeke, Primorsko-goranske županije te Grada Kraljevice. Nakon Rijeke, radovi s izložbe bit će trajno položeni u podmorje ispred Kluba podvodnih aktivnosti »Adria« u Kraljevici, na dubinu od 15 do 20 metara.