RIJEKA – Dvadeset godina nakon smrti Zdenka Sile, uglednog riječkog arhitekta i urbanista, u Galeriji Principij i Muzeju grada Rijeke bit će otvorene dvije izložbe na kojima će biti prezentiran fotografski i slikarski radovi jednog od pionira urbanizma i prostornog planiranja u našim krajevima.

Zdenko Sila svojim je radom zadužio Rijeku, u kojoj je sačuvao mnoge prostore za buduće naraštaje, ali njegovo djelovanje pomalo prekriva zaborav, a ove su izložbe prvi korak u nastojanju da se to ne dogodi.

Naime, skupina riječkih intelektualaca, arhitekata, povjesničara umjetnosti, umjetnika i novinara inicirala je »Projekt Sila« s idejom da se monografski obradi njegov opus, ali za to tek treba prikupiti i obraditi dokumentaciju od koje se nije mnogo sačuvalo.

Na prvoj izložbi koja se u Galeriji Principij otvara večeras u 19 sati bit će prezentirano četrdesetak fotografija snimljenih u riječkom ambijentu, na izletima u planine i prirodu, ali i na putovanjima u druge zemlje poput Maroka, Alžira i Italije.

Prema riječima autora izložbe Borislava Božića, Zdenko Sila je između 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bio uvaženi član Fotokluba Rijeka, koji je u to doba okupljao plejadu sjajnih autora poput Fernanda Soprana, Igora Emilija, Ervina Debeuca… Međutim, u Klubu je sačuvan tek mali broj njegovih radova pa većina fotografija dolazi iz ostavštine koju je naslijedila obitelj Jurasić i nedavno je ustupila Fotoklubu Rijeka na trajno čuvanje.

Akvareli

Na izložbi u Muzeju grada Rijeke, koja se otvara četvrtak u 19 sati, a priredila ju je povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, bit će izloženi Silini akvareli nastali u razdoblju od 1924. do 1934. godine, prije početka studija.

Rođen u Pragu 1915. godine, Zdenko Sila je počeo slikati još kao dijete u dobi od deset godina. U međuratnom razdoblju s obitelji je preselio u Maribor, a studij arhitekture završio u Ljubljani kod glasovitog arhitekta Jože Plečnika. Godine 1941. nastanio se na Sušaku, odakle je pozvan u Beograd, da bi se 50-tih vratio u Rijeku i postao voditelj Urbanističkog instituta.

Njegov slikarski opus sadrži više od dvjesto radova na papiru, olovkom, tušem i akvarelom, uz desetak manje uspješnih ostvarenja uljem na platnu. Prema riječima Daine Glavočić, gotovo je nevjerojatno da je još kao dijete izrađivao organizirane crteže čvrstih kontura, uređena sadržaja, jasnih boja i prostora. Akvarelom je slikao slovenska sela i planine, putopisne uspomene stvarno posjećenih gradova i zemalja, ali i motive iz knjiga o arhitekturi i umjetnosti. Likovna mu je ostavština očito bila važna jer je sačuvao mnoge radove iz vremena osnovne i srednje škole, uredno potpisane i datirane, a s obzirom da je upotrebljavao vrlo kvalitetan papir i boje, akvareli nastali prije devedesetak godina i danas su iznimno dobro očuvani.

Urbanizam

Ipak, slikarstvo i fotografija predstavljaju tek hobije Zdenka Sile koji je u Hrvatskoj djelovao kao jedini Plečnikov učenik i posvetio se urbanizmu u vrijeme kada je ta struka bila tek u povojima. Njegova ostvarenja na tom području su brojna i značajna.

Planom revitalizacije Starog grada iz 50- ih godina prvi je afirmirao pojam graditeljskog nasljeđa. Prema riječima arhitekta Vladija Bralića, tek nakon njegove prezentacije na jednoj konferenciji u Milanu princip poštovanja graditeljskog nasljeđa i zaštite starih jezgri prihvaćen je kao element planiranja i na međunarodnoj razini.

Radeći na planiranju turizma, postavio je i temeljne principe očuvanja obale. Između ostalog, zaslužan je i za regulaciju riječke Rive, koja je nedavno obnovljena i funkcionira po istim principima kako je zamišljeno 50-ih godina prošlog stoljeća.

Posebno područje stvaralaštva Zdenka Sile predstavljalo je i oblikovanje spomenika, među kojima se posebno ističe spomenik »Dvadeset i šestorici smrznutih partizana« na Matić poljani, što je po mišljenju Bralića i najkvalitetniji spomenik NOB-a u bivšoj Jugoslaviji. Zajedno sa Zdenkom Kolaciom osmislio je rješenje Spomen kosturnice u Trsatskom parku te urbanističko-arhitektonsko rješenje Spomenika oslobođenja na Delti što ga je izradio akademski kipar Vinko Matković.

Zdenko Sila bio je i veliki zaljubljenik u planine na kojima je također ostavio svoj trag. Prema njegovom projektu izveden je planinarski dom na Snježniku, jedan od ljepših u Hrvatskoj, koji danas na žalost propada. Predstavnici inicijative za očuvanje i valorizaciju djela Zdenka Sile pozivaju sve koji mogu doprinijeti njihovu nastojanju da im se pridruže, a između ostalog planiraju inicirati i uređenje njegova groba na trsatskom groblju.