Foto S. Drechsler
Ukupno 22 fotografije izložbe osnova su za priče o događajima ili tradicijskim običajima Hrvatske koji su većinom na popisima nematerijalne kulturne baštine
Tko pljune na rodna vrata, tuđa će ga po petama tući. Ovu sentencu izrekao je (sada već davno) kastavski književnik Ante Dukić, a na nju podsjetila novinarka Novog lista Slavica Mrkić Modrić kao svojevrsni lajtmotiv izložbe »Tragom hrvatske baštine«, kojoj je koautorica uz fotoreportera Novog lista Marka Gracina. Prigoda za podsjećanje na Dukića bila je ujedno i najavna konferencija za novinare u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, mjestu na kojem će izložba svečano biti otvorena u četvrtak, 12. ožujka, u 19 sati.
Baštinsko bogatstvo
Mrkić Modrić je izložbu najavila kao običajnu »slikovnicu« koja bi upućene podsjetila, a neupućene educirala o velikom baštinskom bogatstvu Hrvatske fotografskim te pismenim zapisima. Ukupno 22 fotografije osnova su za priče o događajima ili tradicijskim običajima Hrvatske koji su većinom na popisima nematerijalne kulturne baštine, domaćem ili UNESCO-ovom. Posjetitelji će tako moći saznati što je vrličko gluho kolo, ples Ljelja iz Gorjana, ples Kumpanije Pupnat, istarski balun, bećarac, ojkanje, ličko prelo, turopoljski pir… No kako je uopće nadošla ideja za izložbu, pojasnila je Mrkić Modrić.
Autori izložbe poručuju da im je osim očuvanja nacionalnog identiteta jedan od osnovnih ciljeva ukazati na činjenicu da Rijeku lukom različitosti čine i svi koji su u nju tijekom stoljeća dolazili donoseći sa sobom djeliće tradicijskog bogatstva svojih zavičaja, stvarajući tako neku uvijek novu i drugačiju Rijeku.
– Izložbom se želi pokazati da su migracije bile i ostale dio opstojnosti grada na Rječini, nešto na čemu počiva riječka drugačijost i taj, toliko specifičan, riječki običajni mozaik – ističu autori.
– Marko jednom nije znao za neko mjesto u Hrvatskoj, na što sam ja podemonila. Badava ti što si putovao po svijetu ako ne poznaješ svoju domovinu. I onda smo prije godinu dana krenuli uzduž i poprijeko Hrvatske. Marko je izračunao da smo prešli oko 23.757 kilometara – rekla je Mrkić Modrić, uz napomenu da je s njima putovala i Žaklina, plišana žaba, njihova amajlija, koja će dobiti i svoj blog na mrežnim stranicama projekta, koji nikako ne završava izložbom. Dapače, na izložbi će biti moguće preko QR-kodova ući u cijeli put ovo dvoje autora.
Ni otvorenje izložbe neće biti klasično; moći će se pratiti na lokalnim mrežnim portalima, gdje će se moći uživati u programu preko 200 folklorista, kao i svirci Damira Halilića Hala, koja prema Mrkić Modrić predstavlja njihovo viđenje koju i kakvu hrvatsku tradiciju valja predstavljati svijetu.
Gosti na otvorenju
Ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić istaknula je da će izložba pokazati koliko je naša materijalna i nematerijalna baština bogata te da o njoj nikad dovoljno brige, a u cilju čuvanja vrijednosti za naraštaje koji dolaze. Najavila je i da će izložba biti otvorena do 9. travnja.
Ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić napomenula je da se po dosadašnjim informacijama otvorenje izložbe održava prema planu, no nije isključila mogućnost da se to promijeni ovisno o situaciji s koronavirusom. Ujedno je apelirala na posjetitelje da se pridržavaju uputa o ponašanju u vezi s virusom, a u Muzeju su se također pripremili prema uputama te jasno istaknuli upute te osigurali punktove s dezinfekcijskim sredstvima.
Posebno atraktivne su bile nošnje Helene i Anamarije Doričić, koje su na presici predstavljale Žejanske zvončare. Oni se sastoje od najbrojnijih zvončara, ali i folklornog te pjevačkog dijela, u ukupnom zbroju od 60-ak članova, no najponosniji su na folklorni dio koji je prošle godine pojačan s dvanaestero djece.
