Izložba o 1. svjetskom ratu

Muzej grada Rijeke: Godine u krvi i željezu

Nela Valerjev Ogurlić

Snimio Marko GRACIN

Snimio Marko GRACIN

Izložba Vojnopovijesnog muzeja i instituta iz  Budimpešte prikazuje fotografije, detalje pisama i snimke karakterističnih predmeta iz doba Prvoga svjetskoga rata, koji svjedoče o zbivanjima na frontu, o tehničkim izumima toga razdoblja,  ali  i o životu  u pozadini



RIJEKA Četiri godine u krvi i željezu – Veliki rat,  naziv je putujuće izložbe o Prvom svjetskom ratu (1914-1918)  s kojom  u  Muzeju grada Rijeke  gostuje Vojnopovijesni muzej i institut iz  Budimpešte. Izložba  je originalno otvorena 21. lipnja 2014. prilikom Noći muzeja u Budimpešti, nakon čega je krenula na  putovanje po  Mađarskoj  i inozemstvu. Putovanje će trajati sve do 2018. godine, odnosno  točno 52  mjeseca, koliko je trajao i sam rat.


Na 32 samostojeća panoa izložba  prikazuje  fotografije, detalje pisama i snimke karakterističnih predmeta iz doba Prvoga svjetskoga rata. Izlošci svjedoče o zbivanjima na frontu, o tehničkim izumima toga razdoblja, o politici,  ali  i o životu  pozadini.


– Rat je promijenio sudbinu ne samo vojnika  već  i civila,  a  možda najznačajnije sudbinu žena koje su od kućanica postale uzdržavateljice  obitelji i radnice u vojnoj industriju.  U njoj su radila i djeca, napomenuo je  pukovnik Vilmos Kovács, voditelj Vojnopovijesnog muzeja i instituta u Budimpešti, naglasivši  da izložba  želi dostojno podsjetiti na ljudske gubitke i događaje od prije stotinu godina koji  utjecali  na društvo cijele Europe  i  potpuno promijenili njegove sastavnice.




– U Europi  nije bilo nijedne obitelji na čiji život nisu utjecala ratna zbivanja. Samo u Mađarkoj  imali smo 650.000 poginulih,  milijun i pol ranjenih te 8.000 ratnih zarobljenika, dodao je.   


Na  otvorenju  izložbe  pozdravne su riječi uputili veleposlanik Mađarske u Zagrebu József Magyar  te gradonačelnik  Rijeke Vojko Obersnel koji je  primijetio  da  brojna ratna žarišta u svijetu  i bujanje terorizma  pokazuju da ne možemo biti optimistični u shvaćanju  povijesti kao učiteljice života, jer nas ona – kad  su ratovi  u pitanju – na  žalost ničemu  nije naučila.  


Stoga  nas izložba,  kako je  naglasio  Magyar,  poziva da  u ovom užurbanom vremenu zastanemo,  razmislimo  o uzrocima rata i njegovim posljedicama, te da umjesto novih  podjela  među narodima  pokušamo razvijati ono što nas sve skupa čini Europljanima.   


Izložba se  može razgledati do 25. ožujka.