Međunarodni dan muzeja

Kosovske transformacije, danska ksenofobija i istraživanje grada

Nela Valerjev Ogurlić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

U Malom salonu samostalno izlaže suvremeni kosovski umjetnik Alban Muja, a u MMSU-u Nermin Duraković iz BiH koji živi i radi u Danskoj te učenici, studenti i njihovi mentori uključeni izložbeni projekt udruge PUNKT pod nazivom »Grad na drugi pogled«



RIJEKA » U prostorima Muzeja moderne i suvremene umjetnosti sinoć su u povodu Međunarodnog dana muzeja otvorene tri izložbe – jedna skupna i dvije samostalne, na kojima se publici predstavljaju umjetnik Alban Muja s Kosova, zatim Nermin Duraković iz BiH koji živi i radi u Danskoj te učenici, studenti i njihovi mentori uključeni u projekt udruge PUNKT pod nazivom »Grad na drugi pogled« kojeg vode umjetnice Tonka Maleković i Tanja Vujasinović.


   Izložba »Od bratstva do bratoljublja« Albana Muje predstavlja radove jednog od vodećih kosovskih umjetnika mlađe generacije koji su nastali u posljednjih deset godina, a riječka publika može ih vidjeti u Malom salonu. Radovi tog umjetnika uglavnom se bave socio-kulturnim fenomenima kosovske suvremene tranzicije i transformacije, njenom fenomenologijom, devijacijama i patologijom, a posebno je zaokupljen temama imenovanja i preimenovanja koje kao simbolički barometar ukazuju na društvene promjene.


   Tako primjerice u radu »Moje ime, njihov grad« prikazuje seriju portreta stanovnika Kosova rođenih 80-ih godina koji u rukama drže fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena u vrijeme nemogućnosti komunikacije albanskog naroda u dvije države. Neobičnim imenima kosovskih Albanaca bave se i dva video rada o mladiću Tibetu i djevojci Palestini koje su roditelji tako nazvali u znak solidarnosti sa stanovnicima tih područja, kao i grupni portret devetero kosovskih dječaka nazvanih Tonibler, u počast bivšem britanskom premijeru koji je odigrao ključnu ulogu u vojnoj intervenciji protiv režima Slobodana Miloševića 1999. godine.




   Prikazan je i video »Nijemci me se pomalo boje« koji donosi priču o čovjeku iz Mitrovice, nekadašnjem »gastarbajteru« koji se 1999. vratio na Kosovo i od tada se predstavlja kao Hitler kojemu fizički nalikuje i to koristi kao izvor zarade. Svi ga znaju isključivo pod tim imenom, postao je svojevrsna atrakcija, a čak i vojnici KFOR-a dolaze iz drugih gradova Kosova da bi se s njim fotografirali, za što on naplaćuje 40 eura.



U Prirodoslovnom muzeju Rijeka otvorena je izložba »Ukrasi mora«, ostvarena u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejem Hrvatskog primorja. Izložba naglašava značaj životinjskih vrsta iz skupina koralja, puževa i školjkaša, njihovu krhku ljepotu i ugroženost te tradicijsku i suvremenu uporabu tih vrsta za izradu nakita, elemenata narodnih nošnji i ostalih ukrasnih predmeta.



   Izložba »Sjevernjačka inzularnost« Nermina Durakovića postavljena u MMSU-u kritički propituje azilantski sistem Danske i odnos tamošnjeg društva prema imigrantima


Inzularnost znači nepoznavanje drugih i drugačijih kultura, ideja i ljudi, odnosno izolirano stanje otoka. Seriju radova na tu temu Duraković je počeo 2002. godine kad je objavio vodič kroz tadašnjih 55 azilantskih centra u Danskoj, koristeći se tekstom organizacije Crvenog križa koji nudi uljepšanu sliku života u azilantskim centrima. Između ostalog, Duraković kroz seriju crteža pokazuje standardizirane interijere centara koji su smješteni izvan urbanih zona, u izolaciji. Odvojeni od ostatka svijeta, doseljenici u njima žive po 10 pa i 15 godina, slično osuđenicima.


   Prema riječima umjetnika, situacija s prihvatom useljenika u Danskoj licemjerna je i alarmantna, a društvena klima generalno ksenofobična, osobito prema stanovništvu islamskih zemalja, iako netrpeljivost osjećaju i sami Danci koje pogađa diskriminacija temeljem socijalnog statusa.


   Izložba »Grad na drugi pogled« predstavlja 25 radova, pretežno u mediju videa, nastalih u okviru istoimenog projekta udruge PUNKT koji se održava u različitim gradovima, a u Rijeci je ostvarena kroz suradnju s Akademijom primijenjenih umjetnosti, MMSU-om, osnovnim i srednjim školama te riječkim vizualnim umjetnicima: Nadijom Mustapić, Milijanom Babić, Igorom Eškinjom i Petrom Mršom. Umjetnici su vodili radionice s učenicima i studentima koji su pomoću priručne tehnologije – foto aparata, tableta i mobilnih telefona stvarali radove inspirirane istraživanjem grada, a rezultat je zajednička izložba na kojoj radove predstavljaju zajedno s ostvarenjima svojih mentora.