Foto Davor Kovačević
Na izložbi će biti predstavljeno 35 djela jednog od najslavnijih američkih kipara prošloga stoljeća, i to 20 slika i 15 skulptura. Calder je najveći inovator pokreta u skulpturi
ZAGREB – Nakon izložbe Joana Miroa 2014. godine, zatim izložbi Augustea Rodina i Alberta Giacomettija, izložba Alexandera Caldera četvrta je izložba u Umjetničkom paviljonu u ciklusu najvećih kipara 20. stoljeća. Na izložbi će biti predstavljeno 35 djela jednog od najslavnijih američkih kipara prošloga stoljeća, i to 20 slika i 15 skulptura. Autorica izložbe, ujedno i ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić kazala je da Calder nije prvi kipar koji je »pokrenuo skulpturu«; prije njega učinili su to Marcel Duchamp i Aleksandar Rodčenko, ali Calder je taj koji je dao najveći doprinos i najveći je inovator pokreta u skulpturi te jedan od prvaka kinetičke umjetnosti. Na izložbi su predstavljeni glasoviti Calderovi mobili i stabili.
Magija strukturalnog pokreta
Mobili su brižno uravnotežene konstrukcije koje se cijele, ili njihovi dijelovi, gibaju pod utjecajem strujanja zraka. Oni su, kako je kazala Poklečki Stošić, »crteži u zraku«. Stabili su, pak, čvrste, stabilne skulpture, čelik povezan zakovicama. Calderovi stabili danas su u mnogim gradovima svijeta na javnim površinama, a neki od njih viši su od deset metara. Mobili djeluju krhko, stabili čvrsto, ali ono što ih povezuje je pokret.
– Pokret nije vidljiv samo kod mobila koji se kreću pomoću strujanja zraka, nego i kod stabila, velikih, stabilnih, masivnih skulptura koje stoje na tlu, a pokret stvara sam posjetitelj obilazeći oko njih ili prolazeći kroz njih, kazala je Poklečki Stošić.
Snimio D. Kovačević
Izložba »Magija strukturalnog pokreta« Alexandera Caldera, koja će za posjetitelje biti otvorena od ovog petka, nije prvo izlaganje Calderovih djela u Hrvatskoj. Prije dvije godine tri su njegova djela – jedan gvaš i dvije skulpture, bila izložena u sklopu izložbe »Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght« također u Umjetničkom paviljonu.
Život Alexandera Caldera (1898. – 1976.), čiji je moto bio »umjetnost prije svega mora biti vesela i nikad sumorna«, bio je predodređen za umjetnost, ali nije htio biti umjetnik. Njegovi otac i djed bili su kipari, a majka slikarica. Međutim, on je završio studij strojarstva, htio se tome posvetiti, a znanja stečena na studiju pomogla su mu u razvoju pokreta u skulpturi. Nemirnog duha radio je i kao trgovački putnik, a za njegovu je umjetničku karijeru ključan bio trenutak kada se zaposlio kao vatrogasac na brodu.
Sunce i Mjesec
Jednog jutra, nadomak obale Guatemale, probudio se na palubi i s jedne strane vidio golemu crveno-žutu kuglu (Sunce), a s druge srebrnu kuglu (Mjesec) i odlučio da će postati slikar. Studirao je slikarstvo, istodobno zarađivao kao ilustrator u novinama, a to je iskustvo također bilo važno za njegov umjetnički razvoj. Nakon toga je u Parizu izradio minijaturni cirkus, zbirku od tristotinjak djela. Tim je djelom uveo pokret u skulpturu, a pet je godina putovao sa svojim cirkusom, izvodio performanse i postao preteča performansa kao umjetničkog izričaja. Za Calderov je umjetnički razvoj ključan bio susret s Pietom Mondrianom u njegovu ateljeu nakon kojeg napušta figuraciju.
Izložbeni prostor Umjetničkog paviljona za ovu je prigodu zabijeljen (i zidovi i pod) kako bi se naglasile intenzivne boje Calderovih dijela. Posebno je volio crvenu. Poklečki Stošić je izrazila zadovoljstvo time što su djela za ovu izložbu Umjetničkom paviljonu posudile neke od najvažnijih svjetskih institucija poput Tate Moderna iz Londona, Centre Georges Pompidou iz Pariza, Ludwig Musem iz Kölna, danski Lousiana Musem, talijanski Peggy Guggenheim Collection te francuska Fondacija Maeght. Izložba je otvorena do 5. siječnja sljedeće godine.
